Hrvatska iz EU proračuna povukla 137 milijuna više nego što je uplatila

Hrvatska je 2014. godine povukla 173,6 milijuna eura više nego što je uplatila u EU proračun, stoji u financijskom izvješću Europske komisije objavljenom na njezinim stranicama.

Taj višak znatno je veći nego u 2013., kada je Hrvatska bila u plusu u odnosu na uplate u EU proračun za 49,6 milijuna eura.

Prema podacima iz financijskog izvješća EK, Hrvatska je lani iz EU proračuna povukla ukupno 584,3 milijuna eura, dok je u 2013. taj iznos bio 290 milijuna eura. Najviše je pritom lani iz EU proračuna povučeno na ime ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije, 313,9 milijuna eura.

Hrvatska je po neto priljevu iz EU proračuna među članicama EU u rangu s Maltom, koja je lani povukla 179,4 milijuna eura više nego je uplatila.

Hrvatski neto priljev iz EU proračuna veći je od onog koji je ostvarila Irska (38,8 milijuna eura), Luksemburg (80,1 milijun eura) i Cipar (114,8 milijuna eura).

Od 28 članica EU, deset je lani bilo neto davateljica u EU proračun, a najveći minus između uplata i isplata imala je Njemačka - 15,5 milijardi eura. Najveću pozitivnu razliku između uplate i isplate u EU proračun ostvarila je lani Poljska - 13,75 milijardi eura.

Potpredsjednik Vlade RH Branko Grčić, zadužen za koordinaciju korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova, kaže kako je to još jedna dobra vijest za Hrvatsku i Vladu.

"Obistinile su se naše prognoze da bi konačni obračun svih uplata i isplata iz EU proračuna prema Hrvatskoj mogao pokazati i veći neto efekt od ranije spominjanih 87 milijuna eura. Još je važnije da se ta sredstva ubrzano troše na projekte koje je ova Vlada pokrenula, pa je tako u prvih šest mjeseci ove godine isplaćeno 2,8 milijardi kuna u odnosu na prošlogodišnjih 1,1 milijardu. To govori da EU izvori postaju sve značajniji za financiranje investicija sa sve vidljivijim učinkom na hrvatsko gospodarstvo", ocijenio je Grčić u izjavi za Hinu.

Proračun EU-a za 2014. godinu na strani obveza bio je planiran u visini 142 milijarde eura, što predstavlja 1,05 posto EU bruto nacionalnog dohotka. Taj proračun bio je po prvi puta u povijesti EU-a niži nego godinu prije.

Kako se navodi u uvodu Financijskog izvješća koje potpisuje Kristalina Georgieva, potpredsjednica EK zadužena za proračun, 90 posto ukupnih obveza EU je lani investirao izravno u članice putem financiranja na tisuće projekata, regija i gradova, poduzetnika, znanstvenih istraživača i studenata.