Hrvati koji su otišli u Njemačku mogli bi biti prisiljeni na povratak

Sve su češća upozorenja o problemima s kojima se suočava njemačko gospodarstvo, a nakon što su objavljeni najnoviji pokazatelji, čini se da bi najmoćnija europska ekonomija mogla kliznuti u recesiju.

Ekonomski analitičar Damir Novotny za Glas Slavonije potvrđuje da se njemačka industrijska proizvodnja nalazi u kontrakciji. On podsjeća i na nedavno objavljene rezultate minhenskog IFO instituta, piše Novac.hr.

Pročitajte još

Drugi pad industrijske proizvodnje u Njemačkoj za tri mjeseca

''Očekivanja industrijskih poduzeća vezana su uz znatan pad narudžbi, tako da se doista očekuje nastavak pada industrijske proizvodnje. U Njemačkoj je problem što nemaju razvijenu domaću potražnju i potrošnju, nego su izvozno orijentirani. Najviše im je tu problem pad potražnje iz Kine, potom iz Rusije i SAD-a, i to prije svega vezano uz automobilsku industriju i industriju strojeva. A tu je i taj strah od Brexita. Međutim, njemačka vlada s druge strane ima velike rezerve - najnižu razinu javnog duga u Europskoj uniji i može intervenirati sa stotinjak milijardi eura ako dođe do recesije'', ističe Novotny, koji ipak dodaje kako to neće biti dovoljno.

''No, sve su prognoze da će njemačka ekonomija stagnirati sljedećih deset godina, kao Japan 90-ih godina prošlog stoljeća'', zaključuje Novotny.

Problem je, kaže, što će doći do restrukturiranja i smanjivanja narudžbi te će naravno i oni koji su se u Hrvatskoj uključili u taj nabavni lanac njemačke industrije prvi ostati bez posla. Kao i naši radnici. I predstavnik njemačkih industrijalaca je upravo ovih dana govorio o smanjivanju radnog vremena i broja zaposlenih, a velike kompanije već sa sindikatima postigle sa sporazum o smanjenju radnog vremena.

Novotny kaže kako Hrvatskoj ne odgovara ni stagnacija u Njemačkoj, a kamoli eventualni pad, jer će sva poduzeća orijentirana prema tom tržištu, a to su uglavnom tvrtke iz drvoprerađivačke i metaloprerađivačkog sektora te logističari, imati problema i tu će doći do znatnog pada ekonomskih aktivnosti. A u oni u kreiranju hrvatskog BDP-a sudjeluju i s nekih 10 posto.

''Naša poduzeća nemaju razvijene proizvode kako bi mogli prodavati na trećim tržištima. Vladin sektor nema mogućnost intervencije i ne može tu ništa napraviti, a privatni sektor će se pokušati snaći i smanjiti broj zaposlenih. No, problem će biti što će se vratiti dio ljudi koji trenutačno rade u Njemačkoj'', zaključuje Novotny za Glas Slavonije.