Hoće li socijalna karta promijeniti socijalnu politiku u Federaciji BiH?
Federacija BiH konačno bi mogla dobiti socijalnu kartu koja treba pokazati tko je u stvarnoj potrebi u našoj zemlji. Na potezu je Vlada Federacije.
Socijalna karta bi podrazumijevala da se konačno prijeđe s politika pretpostavki na točne podatke. Izrada socioekonomske slike svakog domaćinstva značit će efikasnije trošenje novca, evaluaciju i precizne rezultate svih mjera koje se provode.
Razmjena podataka između institucija
"Mi danas imamo određene podatke koje se nažalost zasebno obrađuju u određenim institucijama i onda ako želite da ih prikupite treba vam dosta vremena da dođete do njih. Neke institucije ih, nažalost, ne daju zbog raznih razloga i važno je napomenuti da je poseban aspekt kada je ovaj dio u pitanju posvećen zaštiti ličnih podataka i svemu onom što od nas traže i propisi Federacije i države BiH ali i generalno standardi EU", kazao je Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike FBiH (NiP).
Izrada ovakve baze podataka na jednom mjestu u načelu je svakako pozitivna, ako se podaci koji se prikupe budu zaista aktualni, validni i provjereni. Time bismo mogli imati jasniju sliku koje grupe građana i koji pojedinci zaista jesu u stanju socijalne potrebe, imaju pravo i trebali bi imate pravo na određene vidove podrške pa i financiranja.
"S druge strane, vidjeli bismo one koji to nisu i koji bi trebali da budu izuzeti od bilo kakvih programa te vrste i vidjeli bismo također jednu realniju sliku generalno stanja naše populacije i strukture u BiH. Svjesni smo izuzetno velike stope siromaštva, ali bez adekvatnih podataka ne možemo u stvari realno reći koji su procenti u pitanju i koji su konkretno pojedinci u pitanju, što je najvažnije", naglašava ekonomski stručnjak Igor Gavran.
Pomoć najugroženijim skupinama
Prema podacima Agencije za statistiku, u posljednjem izvještaju urađenom prije četiri godine, stopa siromašnih pojedinaca iznosi 13,5 posto. Više od pola milijuna ljudi je na granici siromaštva. Najugroženija kategorija društva su umirovljenici, koji se nadaju da će izradom socijalne karte doći do poboljšanja njihovog standarda.
"Moje mišljenje je da će to uveliko značiti populaciji koju mi predstavljamo to jeste umirovljenicima, jer mi čekamo na tu kartu pa vjerujte zadnjih pet godina", navodi Mustafa Trakić, član UO Saveza udruženja umirovljenika FBiH.
Karta se ne bi odnosila samo na socijalnu politiku, nego i na demografsku, obrazovnu, zdravstvenu i sve druge aspekte života. Baza podataka također će biti korisna u slučaju određenih prirodnih nepogoda i nesreća.
