Hoće li BiH ukinuti bankarske naknade za plaćanje?
Financijska pismenost građana, visoki troškovi provizija i moguće ukidanje bankarskih naknada teme su o kojima su u emisiji Odgovorite ljudima Federalne televizije govorili Edis Ražanica, Admil Nukić, Muamer Halilbašić i Suad Ećo u emisiji posvećenoj aktualnim bankarskim pitanjima u Bosni i Hercegovini i regiji.
Stručnjaci su komentirali primjere iz Hrvatske, mogućnost primjene sličnih mjera u BiH te posljedice koje bi takve odluke mogle imati na bankarski sektor i građane.
"Hrvatska još uvijek nije ukinula bankarske naknade za plaćanja, ali Vlada je uputila u saborsku proceduru nacrt zakona kojim se predviđa da vrlo širok spektar bankarskih proizvoda i usluga bude dostupan besplatno, odnosno svim građanima Republike Hrvatske", pojašnjava Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH.
Presedan u Hrvatskoj
Odluka Vlade Republike Hrvatske izazvala je brojne rasprave i polemike unutar Hrvatske jer se radi o presedanu i obliku intervencionizma koji privatnom sektoru nalaže da dio usluga, za koje ima realne troškove, pruža besplatno, dodaje on.
"To predstavlja presedan koji je izazvao zaista široke reakcije u hrvatskom društvu, osobito reakcije Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatske udruge banaka koje smatraju da se time otvara Pandorina kutija", rekao je.
Prema njegovim riječima, teško je besplatno pružati proizvode i usluge za koje postoje objektivni troškovi.
"Konačne posljedice takve, rekao bih prvenstveno političke, a usudio bih se reći i populističke odluke Hrvatske vlade, mogle bi se opet osjetiti na građanima, odnosno klijentima banaka, s obzirom na to da će banke biti prisiljene prilagoditi svoje poslovne modele novim uvjetima", smatra Ražanica.
Transparentna cijena
Admil Nukić, pomoćnik direktora Agencije za bankarstvo FBiH, napominje da je Hrvatska članica EU i da se uvjeti poslovanja banaka u Hrvatskoj i u BiH donekle razlikuju.
"Naš opći stav je da se svaka cijena treba formirati na tržištu i da mora biti transparentna. U Federaciji BiH posluje 13 banaka, a u Republici Srpskoj još osam, i sve one nude osnovne račune. Za socijalne kategorije neke banke već sada nude besplatan osnovni račun, iako zakonom to nije propisano. To pokazuje da se usluga ponajprije odnosi na socijalno osjetljive kategorije. Ostali klijenti mogu unutar postojećeg spektra usluga birati ono što im najviše odgovara. Ujednačavanje cijena u bilo kojem sustavu nosi rizike", rekao je.
Dodaje da u FBiH postoji širok izbor i mogućnosti:
"Ne možemo prejudicirati stav Ministarstva financija, ali takva bi se odluka morala provesti ako bi bila donesena. Međutim, još uvijek ni cijenom ni ponudom nismo u situaciji da građani ili poduzetnici ne mogu odabrati uslugu koja im odgovara – besplatnu, povoljnu ili skuplju. Dakle, imamo dovoljno prostora za izbor", objasnio je Nukić.
Naglašava da takve odluke moraju biti donesene isključivo na temelju ekonomskih razloga i uz uvažavanje učinka na poslovne modele banaka, jer će ukidanje dijela prihoda sigurno imati posljedice.
"To će u svakom slučaju imati dalekosežne posljedice u Hrvatskoj", poručio je.
Treba se stvoriti konkurencija među bankama
Muamer Halilbašić, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA, ističe da je protiv potpunog i neselektivnog ukidanja naknada.
"Postoje određene kategorije koje primaju socijalna davanja i za njih se mogu predvidjeti posebni uvjeti. Ali ukidanje naknada za sve stanovnike Federacije nema previše smisla. Kad bismo ih potpuno ukinuli, banke bi prošlu godinu završile sa 100 milijuna minusa. Dakle, takav linearni pristup nema smisla", objasnio je.
Suad Ećo, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca BiH, smatra:
"Ne bih se u potpunosti složio s kolegama. Mislim da Hrvatska ide u dobrom smjeru i da se može razviti metodologija i bez socijalne karte. Bankama treba dati mogućnost da same odluče – svaka bi banka vjerojatno osmislila paket za svakog klijenta, pa bi neku uslugu možda nudila po nižoj cijeni, manjoj proviziji ili čak besplatno. To bi stvorilo konkurenciju među bankama, a građani bi imali izravnu korist kroz niže troškove."
