Vlada u Ateni se odlučila na nove, još strože mjere štednje i prodaju državne imovine. Iako tu malo tko govori punu istinu, sve je manje stručnjaka koji vjeruju da Grčka može vratiti dugove koje je nakupila, piše Deutsche Welle.
Grčka vlada je odlučna 'stegnuti remen' svojih troškova: ovog četvrtka (9.6.) je kabinet u Ateni raspravljao punih šest sati, ali na koncu je jednoglasno prihvatio mjere kojima se planiraju uštede u iznosu od 28,4 milijarde eura do godine 2015., od čega bi se 6,4 milijardi trebalo uštedjeti već ove godine.
Tu nije kraj naporima napuniti blagajnu: do iste godine se planira privatizacija državnih poduzeća kako bi se tako došlo do oko 50 milijardi eura, a objavljene su i mjere povišenja čitavog niza poreza i nameta.
Taj paket treba još prihvatiti grčki parlament u kojem vladajući socijalisti imaju 156 od ukupno 300 zastupničkih mjesta, ali nema sumnje kako će mjere izazvati nove, još žešće prosvjede među građanima Grčke.
Teško je upuštati se u polemike, da li se svaka država, u mjerama štednje, doista najprije sjeti najslabijih - državnih službenika, umirovljenika, primatelja socijalne pomoći koji su pogođeni i ovim mjerama štednje, a na posljednjem mjestu su redovito velike novčarske institucije u zemlji.
Ali tvrdnje koje se u pravilu čuju kod takvih prosvjeda - "mi se nismo zaduživali, neka plaća onaj tko jest" - u pravilu nisu točne. Svugdje gdje postoji tri činovnika, makar bi bila dovoljna dva - i ma kako im niske plaće bile, znači doduše socijalni mir i jednog nezaposlenog manje, ali i "rupu" u koritu državnog broda i samo je pitanje vremena kada će brod početi tonuti. A Grčka - tone.
Ili već potonuo?Nagli preokret njemačkog ministra financija Schäublea koji je i ovog tjedna Bundestagu morao objasniti, zašto se od gorljivog protivnika nove pomoći Grčkoj pretvorio u zdušnog zagovornika novih milijardi Ateni je rezultat činjenice kako je Grčka (kroz tisuće "rupica" na koritu), već potrošila većinu od 110 milijardi eura nužne pomoći koju je dobila prije otprilike godinu dana - i kako svjetsko tržište financija niti ne pomišlja posuditi novac toj zemlji.
Njemački ministar se zalaže da Grčkoj, zajedničkim snagama, pomogne "državni i privatni kapital" sa još 90 milijardi eura. Ali i sam ministar raspolaže informacijama da su i njemačke banke već prodale većinu grčkih obveznicama iz svojih blagajna - još dok barem nešto vrijede.