Grad za život ili skupa razglednica? Cijene nekretnina mijenjaju Mostar

Mostar, grad desetljećima prepoznatljiv po opuštenom načinu života, kavi na suncu i specifičnom humoru, posljednjih godina prolazi kroz veliku ekonomsku transformaciju. Rast cijena nekretnina, najma i svakodnevnih životnih troškova sve više otvara pitanje mogu li si građani s prosječnim primanjima priuštiti život u vlastitom gradu.

Posebno je izražen problem stanovanja. Prema aktualnim ponudama na mostarskom tržištu nekretnina, cijene četvornog metra novogradnje na pojedinim lokacijama kreću se od oko 3.500 pa sve do 5.000 KM, dok se i za stariju gradnju, ovisno o lokaciji i stanju nekretnine, traže iznosi od 3.000 KM po četvornom metru naviše.

Takve cijene predstavljaju ozbiljan problem posebno mladim obiteljima koje prvu nekretninu pokušavaju kupiti kreditom.

Tko kupuje stanove po ovim cijenama?

Istodobno, brojni novi stambeni projekti pronalaze kupce još tijekom gradnje, što otvara pitanje strukture kupaca i izvora velike potražnje.

Za stan od 80 četvornih metara po cijeni od 4.500 KM potrebno je izdvojiti čak 360.000 KM, bez dodatnih troškova opremanja i drugih izdataka.

U javnosti se kao jedan od razloga velike potražnje često navodi dijaspora, koja dio kapitala ulaže u nekretnine u BiH. Međutim, veliki udio kupnji koje se realiziraju bez klasičnih stambenih kredita godinama otvara i šire pitanje kontrole podrijetla novca uloženog u nekretnine.

Tvrdnje da se građevinski sektor koristi za pranje novca zahtijevaju, međutim, konkretne podatke nadležnih institucija i ne mogu se izvoditi samo iz visokih cijena i načina plaćanja nekretnina.

Dugoročni najam sve teže pronaći

Problem nije ograničen samo na kupnju stanova. Mostar kao sveučilišni i turistički grad istodobno ima veliku potražnju za dugoročnim i kratkoročnim smještajem.

Razvoj modela "stan na dan" vlasnicima je otvorio mogućnost veće zarade tijekom turističke sezone, dok studenti, mladi radnici i obitelji istodobno sve teže pronalaze stanove za dugoročni najam po prihvatljivim cijenama, piše Dnevni list.

Kada se mjesečnoj stanarini dodaju troškovi električne energije, vode, grijanja, interneta i ostalih režija, stanovanje odnosi sve veći dio kućnog proračuna.

Poskupljuje i svakodnevni život

Problem stanovanja samo je dio šire slike. Rast cijena hrane i usluga dodatno opterećuje kućne proračune, posebno građana čija primanja ne prate istim tempom povećanje troškova života.

Tako se pritisak više ne osjeća samo kod većih kupnji. Hrana, režije, stanovanje i prijevoz uzimaju sve veći dio primanja, dok aktivnosti koje su nekada bile sastavni dio svakodnevnog života – odlazak u restoran, kino, kod frizera ili češće druženje u kafićima – za dio građana postaju trošak koji se mora planirati.

Što mogu učiniti vlasti?

Rast cijena ponovno otvara i pitanje odgovora institucija na stambenu krizu.

Dok pojedini europski gradovi koriste modele javne i neprofitne stanogradnje, subvencioniranja prve nekretnine ili reguliranja kratkoročnog turističkog najma, u Mostaru još nema sveobuhvatnog programa koji bi mogao značajnije promijeniti položaj mladih obitelji na tržištu nekretnina.

Povremene subvencije mogu pomoći dijelu kupaca, ali teško mogu pratiti tržište na kojem se cijene stanova mjere stotinama tisuća maraka.

Bez povećanja ponude pristupačnog stanovanja, učinkovitijih mjera za kupnju prve nekretnine te jasnijeg odnosa prema kratkoročnom najmu, jaz između tržišnih cijena i mogućnosti domaćeg stanovništva mogao bi nastaviti rasti.

Grad za turiste ili grad za život?

Mostar od turizma ostvaruje značajne koristi, ali dugoročni razvoj grada ne može se temeljiti isključivo na turističkoj sezoni i rastu vrijednosti nekretnina.

Ako cijene stanovanja nastave rasti znatno brže od kupovne moći stanovništva, posebno će biti pogođeni mladi ljudi koji tek trebaju riješiti stambeno pitanje i zasnovati obitelj.

U konačnici se zato nameće jednostavno pitanje: hoće li Mostar ostati grad u kojem njegovi građani mogu živjeti ili će sve više postajati grad u kojem si mogu priuštiti samo raditi i boraviti?