Grad u BiH koji je u Jugoslaviji bio četvrti po razvoju
Mnogi gradovi u Bosni i Hercegovini suočavaju se sa problemom iseljavanja, pokazuju najnovije statistike. Razlozi su uglavnom ekonomske prirode. Jedan od izuzetaka u našoj zemlji je Bugojno, grad u kojem oživljava nekoliko različitih gospodarskih grana, ali i poljoprivreda, prenosi N1.
Fahrudin Karadža iz Bugojna prije dvadesetak godina otvorio je malu trgovinu. Njegova firma za proizvodnju namještaja zapošljava 70 sugrađana. Ovi proizvodi su primamljivi za mnoge hotele u regiji.
Formula jednostavna - samo rad
"Danas se bavimo proizvodnjom pločastog namještaja, tapeciranog namještaja te posteljnog programa. Radimo kompletno opremanje hotela, motela, ureda... Formula je za mene jednostavna: samo rad. Gotovo dvadeset četiri sata radimo i aktivni smo", otkrio je Fahrudin Karadža, vlasnik tvornice “Kašmir”, Bugojno.
Kako su sami Bugojanci rekli, posljednjih nekoliko godina uzgoj maline preporodio je cijelu općinu. Popularno “crveno zlato”, kako još nazivaju ovo voće, donosi značajan profit velikom domaćinstvima, ali i hladnjačama koje vrše otkup. Godišnje, na području Bugojna, proizvede se gotovo 5.000 tona maline.
"Svake godine, malinarstvo se proširuje, a i plantaže samim time. Također, i prodaja naših sadnica. Na području Bugojna, imamo preko 300 kooperanata i njih još 1.000 na području Srednjobosanske županije. Pokazalo se kao jako pogodno, ali sve više preferiramo organsku proizvodnju", kazao je Jasmina Ugarak, magistar agronomije.
Upravo organska proizvodnja mogla bi biti budućnost ovog kraja. Tako misle u kompaniji “Sphere” koja već sada u okolini Bugojna ima 40 plastenika na gotovo pet hektara u kojim se uzgaja isključivo organsko povrće. Tijekom sezone zapošljavaju 50 radnika, a svoje proizvode izvoze uglavnom u Europsku uniju.
"Što se tiče organske proizvodnje u Bosni i Hercegovini, ona 100 posto može proći na tržištu, posebno ako se uzme u obzir to da mi mnogo izvozimo. Imamo i europski certifikat Global GAP, što je dokaz da su naši proizvodi 100 posto organski, tj. da nema upotrebe nekih pesticida, herbicida i ostalih preparata", navela je Mahira Karagić, Sphere d.o.o. Bugojno.
Danas bolje, ali ne svima
U bivšoj Jugoslaviji, Bugojno je bilo grad sa četvrtom najvećom stopom razvoja. Većina tvorničkih postrojenja potpuno je uništena devedesetih godina. Danas je mnogo bolje, kažu Bugojanci. Ali i dodaju: ne baš svima.
Hasan Ajkunić je načelnik općine Bugojno četvrti mandat zaredom. Na posljednjim izborima pobijedio je kao nezavisni kandidat. Za jedan od svojih najvećih uspjeha smatra 50 posto zaposlenih koja stalno raste. Sa građanima je saglasan u tome da može biti bolje.
"Da se ta visoka politika spusti na lokalni nivo. Da se vidi kako obični, jednostavni ljudi žive. Da se vidi kako žive ljudi koji nemaju posao, ali i oni koji imaju neke minimalne plaće. I da pokušamo graditi taj srednji stalež. Ovo što imamo, to ne može nazad. Grad Bugojno će se razvijati, bez obzira na nečiju pomoć. Investitori dolaze iz vana", poručio je Hasan Ajkunić, načelnik općine Bugojno.
Prema riječima načelnika, Bugojno u narednom razdoblju očekuje otvaranje nove tvornice vode, te proizvodnih pogona Preventa u kojima bi posao trebalo pronaći novih 1.000 radnika.
