Gavran: Koliko god da su uvjeti kredita donatora povoljni, ipak je to pozajmica

Iako je ukupan iznos novčanih sredstava dodijeljenih Bosni i Hercegovini na Donatorskoj konferenciji u Bruxellesu respektabilan i u dobroj mjeri korespondira sa zahtjevima i neposrednim potrebama, činjenica da najveći dio tih sredstava čine krediti dovodi u pitanje opravdanost naziva ovog skupa "donatorskim“, izjavio je u intervjuu za Agenciju FENA savjetnik za Makroekonomski sustav Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK BiH) Igor Gavran.

''Koliko god povoljni uvjeti kreditiranja bili, a još uvijek nisu javno poznati, osim deklarativnih ocjena kako je riječ o "najpovoljnijim“ kreditima, riječ je o pozajmici koja se mora vratiti, zajedno s pripadajućim kamatama'', kazao je Gavran.

Dalje pojašnjava da ukoliko se uvjeti realizacije kreditnih aranžmana potvrde iznimno povoljnim, a cjelokupna odobrena sredstva iskoriste brzo i efikasno, te se obnova i rekonstrukcija uspješno okončaju u razumnom roku, "tada će se i rezultati tzv. donatorske konferencije moći ocijeniti sasvim uspješnim.“

''BiH će sama sebi dugoročno najviše pomoći jačanjem privrede koja je i prije poplava bila suočena s izrazito nepovoljnim poslovnim okruženjem i brojnim preprekama uspješnijem poslovanju. Neophodne mjere su poznate i sadržane u brojnim zahtjevima i inicijativama privrede i ekonomskih stručnjaka, te ih je potrebno što prije implementirati'', smatra Gavran.

Stoga je, kaže, VTKBiH pripremila i uputila nadležnim vlastima Prijedlog mjera za poboljšanje poslovnog ambijenta: BH privreda - Šanse i izazovi, koji predviđa niz mjera i aktivnosti za unapređenje uvjeta poslovanja u BiH.

''Ovi su prijedlozi uzeti u obzir i prilikom izrade nedavno predstavljenog "Sporazuma za rast i zapošljavanje u BiH“ čiju implementaciju podržava i međunarodna zajednica. Ključni elementi su smanjenje fiskalnih i parafiskalnih opterećenja poslovanja, efikasna administrativna podrška privredi, reformirano radno zakonodavstvo i sistem zdravstvene i socijalne zaštite, racionalizacija javne potrošnje itd.'', ističe Gavran.

Dodao je da bi realizacija ovih neophodnih ekonomskih reformi omogućila BiH da umjesto međunarodnih donacija i rasta zaduženja očekuje domaća i strana ulaganja i rast proizvodnje, zapošljavanja i izvoza.

''Kada je riječ o trenutnim potrebama obnove, racionalizacija javne potrošnje bi mogla olakšati i ubrzati obnovu, te smanjiti potrebu za korištenjem kreditnih sredstava'', mišljenja je Gavran.

Na pitanje koliko će vremena trebati BiH da se oporavi od posljedica poplava, s obzirom na to da je šteta procijenjena na 3,98 milijardi KM te uzimajući u obzir spomenute donacije, odgovorio je da će za potpun i održiv oporavak biti potreban duži vremenski period, ali da se on ne bi smio unaprijed predviđati višegodišnjim.

''Primjeri uređenih i efikasnih država poput Japana pokazuju da se posljedice najtežih katastrofa saniraju u rekordnom roku. BiH je u poslijeratnom razdoblju propustila veliku šansu da brzim i obuhvatnim oporavkom izgradi temelje za dugoročni održivi razvoj, te za zadržavanje i povratak velikog dijela svojih građana'', rekao je Gavran.

To iskustvo, ističe, ''mora biti dodatni poticaj za ubrzanje procesa oporavka i rekonstrukcije i njegovo iskorištavanje za poticaj cjelokupnoj ekonomiji BiH.''

''Priliv ovako značajnih financijskih sredstava u kratkom roku i angažiranje primarno domaćih kompanija za izvođenje radova i nabavku neophodnih proizvoda, te zapošljavanje domaće radne snage rezultirali bi ukupnim rastom ekonomske aktivnosti i kreiralo temelje za brži ekonomski razvoj i u razdoblju nakon obnove '', smatra savjetnik za Makroekonomski sistem VTKBiH Igor Gavran.

Poručio je da je, s obzirom na obujam odobrenih sredstava, broj nezaposlenih u BiH te nizak nivo iskorištenosti ukupnih privrednih kapaciteta, "potencijal za obnovu nesporan, a odgovornost nadležnih vlasti je da se ona maksimalno brzo i efikasno i ostvari.''