FOTO | Učimo od susjeda: "Vrijeme je za zaštitu hercegovačkog i bosanskog ćilima"

"Nadamo se da će ovo biti korisno na daljnjoj valorizaciji i zaštiti nematerijalne kulturne baštine koju vi zaista imate i u Mostaru i Hercegovini i cijeloj BiH. Mi smo spremni dijeliti naučeno s vama", kazao je predstavnik Regionalne razvojne agencije za Bjelasicu, Komove i Prokletije Ismet Latić.

Medijima se obratio povodom partnerskog sastanka i transnacionalne radionice projekta COMMHERITOUR, a koja je u utorak održana u Hotelu Mostar.

Zaštita kulturne baštine 

Riječ je o projektu koji prati živu baštinu i obrtništvo kao izvor socioekonomske integracije za ruralna i udaljena područja dunavske regije. COMMHERITOUR ima za cilj maksimizirati doprinos obrta i kulturne baštine gospodarstvu kroz turizam na održiv način.

Latić je okupljenima ispričao kako su oni kroz projekt radili s Općinom Petnjicom, a koja dolazi iz regije Bihor na sjeveroistoku Crne Gore, na zaštiti bihorskog ćilima kao i zaštite vještine izrade bihorskog ćilima kao nematerijalno kulturnog dobra Crne Gore.

"Ono što očekujemo od naših partnera iz BiH je da i vi radite na valorizaciji i zaštiti vašeg ćilima jer imate i bosanski i hercegovački ćilim. Ono što je nama poznato je da je to kod vas samo evidentirano kao kulturno dobro, ali nije rađeno ništa na daljnjoj zaštiti", kazao je Latić.

Istaknuo je kako trenutačno imaju pilot projekt aktivnosti u sklopu kojega će imati radionici u kojoj će nositelji vještina, odnosno žene ovog kraja, prenijeti vještinu izrade bihorskog ćilima na nove generacije i tako ju ponovno oživjeti.

Latić se nada kako će BiH slijediti njihov primjer te naglašava kako je Crna Gora spremna dijeliti svoja znanja i iskustava sa susjedima.

Mladi kao ključan čimbenik 

Predstavnica vodećeg partnera Općine Jászberény iz Mađarske Zsuzsana Foldi naglasila je kako je jako sretna što je u Mostaru.

"Jako je važno da se fokusiramo na udaljena područja, a ne urbane sredine. Cilj je dati priliku ovim regijama, koje su inače izostavljene, kako bi ostvarile udio u ekonomskom razvoju i zapošljavanju. Drugi vrlo važan zadatak je uključivanje mladih ljudi jer baština može ostati živa samo kroz mlade", navela je Foldi.

Projektni menadžer Krešimir Milićević iz Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanske županije istaknuo je kako će okupljeni u Mostaru pregledati što su dobro napravili, a što ne te zajedno odrediti ciljeve za buduće aktivnosti.

"Ovaj projekt se bavi starim zanatima, odnosno valorizacijom starih zanata i naše kulturne baštine te njihovog stavljanja u ekonomske svrhe kroz turizam", kazao je Milićević te dodao:

"Nadamo se da će projekt polučiti željene ciljeve. Ovo je prvi put da se radi ovako nešto u Hercegovini, riječ je o pilot projektu. Mislim da je bilo vrijeme da se pokrenu aktivnosti po tom pitanju".

Platforma HeriCraft Market

Naglasio je kako je vrhovni cilj projekta međunarodna digitalna platforma HeriCraft Market na kojoj će biti predstavljeni svi zanati uključenih regija.

Podsjetimo u projektu COMMHERITOUR osam je partnerskih regija koje posjeduju dobru tradiciju obrta temeljenih na baštini s posebnim predvodnicima u "obrtništvu s turističkim potencijalom".

Uključene regije u projektu su iz Bosne i Hercegovine, Mađarske, Rumunjske, Hrvatske, Slovenije, Srbije, Češke i Crne Gore. Na projektu radi 12 aktivnih partnera, od kojih su 3 pružatelja znanja.

Projekt također uključuje i 13 različitih pridruženih partnera s različitim tematskim kompetencijama.

Ovaj projekt je započeo u siječnju ove godine i završava u lipnju 2026. godine. Ukupna vrijednost mu je nešto viša od 2 milijuna eura, a Turistička zajednica HNŽ-K u njemu sudjeluje s iznosom od 136.804,00 eura.

Projekt je podržao Interreg Program dunavske regije, koji sufinancira Europska unija.