Fiktivnim tvrtkama u BiH davali dozvole, vlasnika nema

Koliko je novca “oprano” u BiH, nitko točno ne zna, ali u Ministarstvu sigurnosti BiH ne vjeruju kako je riječ o samo 10 ili 20 milijuna maraka, što su podaci nadležnih agencija. U analizi tokova međunarodnog pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, koju je objavila specijalizirana financijska agencija iz SAD-a pod nazivom “Global Financial Integrity” (GFI), u BiH se godišnje “opere” i iz legalnih financijskih tokova “ispari” oko pola milijarde eura. Prema podacima GFI-ja, iz BiH je samo u razdoblju od 2001. do 2010. nepoznatim tokovima nestalo najmanje 850 mil. dolara.

Uz odbijanje investicija, rašireno “pranje” novca je plodno tlo i za financiranje terorističkih organizacija. Prema službenim podacima Vijeća sigurnosti UN-a, koji su nedavno objavljeni na konsolidiranoj “crnoj listi” pojedinaca i organizacija čije bi djelovanje, prema preporuci tog tijela, trebalo biti zabranjeno zbog sumnje da se bave pranjem novca i financiranjem međunarodnog terorizma, nalaze se i pojedine nevladine organizacije koje su uredno registrirane u Sarajevu, Zenici, Zavidovićima, Travniku i Visokom, prenosi EuroBlic.

Takve podatke prije mjesec dana iznio je i ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić. On je tom prilikom kazao da se novac u BiH “pere” na različite načine, a prije svega preko investiranja odnosno kupnje nekretnina te preko nevladinih organizacija koje nelegalno stečenim novcem pokušavaju financirati projekte. ''Da je BiH postala pravi raj za brojne sumnjive međunarodne “dobrotvore” i “biznismene”, koji su u njoj prijavili poslovnu i humanitarnu djelatnost iako nikad nisu nogom kročili na njezin teritorij, pokazuju i službeni podaci Službe za poslove sa strancima BiH.

Prema tim podacima, u BiH je prethodnih godina tvrtku registriralo 110 stranih državljana koji se, prema istim podacima, ni jednom nisu pojavili u BiH”, doznaje EuroBlic iz dobro obaviještenih izvora. Ravnatelj Službe za poslove sa strancima BiH Slobodan Ujić za medije je nedavno potvrdio “zabrinjavajuću prisutnost fiktivnih kompanija u BiH”.

''Istina je da, od 691 kontroliranog pravnog subjekta, njih 499 nismo našli na adresama, odnosno utvrđeno je da je riječ o fiktivnim tvrtkama. Istina je i da te tvrtke posjeduju nekretnine. Više od 1700 zemljišno-knjižnih izvadaka registrirano je na tim tvrtkama'', rekao je Ujić.

Registracija sumnjivih nevladinih organizacija i arapskih zaklada koje se dovode u vezu s pranjem novca i financiranjem terorizma, između ostalog, glavni je razlog zbog kojeg se BiH već godinama nalazi na “crnoj listi” FATF-a. Parlamentarci EU odbacili su predloženu “crnu listu” EU od 10 rizičnih država s aspekta lakšeg pranja novca ili financiranja terorizma, među kojima je i BiH, uz obrazloženje kako je lista prekratka te da je treba proširiti. Na listi su još Sjeverna Koreja, Iran, Afganistan, Irak, Laos, Sirija, Uganda, Vanuatu i Jemen.