Europski poslodavci zbog depresije 'na glavi'

Europski poslodavci moraju zauzeti aktivniji pristup prevenciji depresije jer ih ta bolest stoji 92 milijarde eura na godinu, upozorava se u novom britanskom izvješću.

Trideset milijuna ljudi u Europi bori se s depresijom, a mnogi poslodavci podcjenjuju njezin utjecaj na rad, kaže se u izvješću, koje su ovaj tjedan objavili profesor Martin Knapp s Londonske škole ekonomije i liječnica Sara Evans-Lacko s londonskog sveučilišta King's College, a prenosi EurActiv.

Oni upozoravaju da poslodavci trpe velike štete zbog izostanaka radnika s posla i slabije produktivnosti povezanih s depresijom.

U njihovu istraživanju, koje je obuhvatilo 7065 radnika iz Danske, Francuske, Njemačke, Italije, Španjolske, Turske i Velike Britanije, između 20 i 55 posto radnika kojima je dijagnosticirana depresija kazalo je da zbog toga izostaju s posla.

Žene, razvedeni i privremeno zaposleni radnici imaju veće izglede da obole od depresije, no sveučilišno obrazovani manje su skloni izostajati s posla zbog toga. Ako to i učine, više su skloni skrivati pravi razlog za to.

Izvješće također ukazuje na velike razlike u pristupu depresiji na radnom mjestu među europskim državama. Talijani će, primjerice, češće zatajiti da su patili od depresije od Britanaca i Turaka.

Dok menadžeri u Danskoj imaju više razumijevanja prema deprimiranim radnicima i manje su skloni diskriminirati ih, menadžeri u Francuskoj i Španjolskoj vjerojatno će im preporučiti da zatraže profesionalnu pomoć.

"Unatoč velikom publicitetu oko tog psihičkog poremećaja, zabrinjavajuće je što još uvijek postoji velika stigma povezana s depresijom, a mnogi poslodavci ne pristupaju tome na primjeren način", rekao je Knapp.

Dodao je da je po podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) depresija postala vodeći uzrok nesposobnosti za rad u svijetu što ima velike ekonomske posljedice.

Fleksibilno radno vrijeme i slobodni dani nisu nužno najbolja strategija za oboljele, kazao je, jer je za suzbijanje depresije obično potrebna uključenost u zajednicu. Menadžeri bi prema tome trebali pružiti izravnu pomoć deprimiranim radnicima.

Izbjegavanje tog problema samo povećava neznanje o toj bolesti i ne pomaže ni poslodavcima niti oboljelima, kazala je Sara Evans-Lacko s londonskog sveučilišta King's Collegea.

"Menadžeri imaju važnu ulogu jer moraju stvoriti radnu okolinu u kojoj vladaju razumijevanje i prihvaćanje. Njihovi će radnici tada moći slobodnije razgovarati o mogućim psihičkim problemima", kazala je.