Europska industrijska proizvodnja usporila na kraju 2021.

Industrijska proizvodnja u EU i eurozoni usporila je u prosincu 2021. godine, odražavajući probleme u nabavi i u energetskom sektoru u uvjetima naglog rasta cijena plina, pokazalo je izvješće Eurostata.

Na razini EU-a sezonski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je u prosincu 0,7 posto u odnosu na studeni kada je prema revidiranim podacima uvećana 2,6 posto.

U eurozoni porasla je 1,2 posto, upola slabije nego u studenome.

Najviše je na oba područja porasla proizvodnja kapitalnih dobara, za 1,8 posto u EU-u, te za 2,6 posto u eurozoni, znatno snažnije nego u prethodnom mjesecu.

Proizvodnja intermedijarnih dobara naglo je usporila, uz stopu rasta od samo 0,2 posto u EU, te od 0,5 posto u eurozoni, prenosi Hina.

Proizvodnja energije također je u EU porasla skromnih 0,2 posto u odnosu na studeni kada je bila porasla 1,1 posto. U eurozoni pala je 0,8 posto, nakon 1,6-postotnog rasta u prethodnom mjesecu.

Skok u Irskoj

Među zemljama EU-a najveći je skok industrijske proizvodnje u prosincu na mjesečnoj razini bilježila Irska, za 10,3 posto.

Slijede Litva i Luksemburg s rastom proizvodnje za 6,2 odnosno 5,1 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u prosincu porasla za dva posto u odnosu na studeni kada je pala 0,5 posto. Rast na kraju prošle godine bio je najsnažniji od ožujka.

Najveći pad industrijske proizvodnje imala je Češka, od 2,9 posto.

Slijede Austrija i Italija s padom proizvodnje od 1,1 odnosno jedan posto.

Eurostat nije raspolagao podacima za Cipar.

Bolje nego 2020.

Na godišnjoj razini industrijska je proizvodnja u EU u prosincu porasla za 2,5 posto, nakon gotovo stagnacije u studenome, prema revidiranim Eurostatovim podacima.

U eurozoni porasla je za 1,6 posto, nakon revidiranog 1,4-postotnog pada u prethodnom mjesecu.

Najsnažnije je na oba područja porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za osam posto u EU-u, te za 7,7 posto u eurozoni.

Snažno je u EU porasla i proizvodnja energije, za 6,1 posto, dok je eurozona bilježila znatno nižu stopu rasta, od samo 1,8 posto.

Smanjena je na oba područja samo proizvodnja kapitalnih dobara, za 0,8 posto u EU i za jedan posto u eurozoni.

Oporavak u Litvi

Daleko najsnažniji rast proizvodnje na godišnjoj razini bilježila je u prosincu Litva gdje je poskočila 33,3 posto.

Slijede Bugarska i Poljska s rastom proizvodnje od 14,3 odnosno 14,1 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u prosincu porasla šest posto u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine, najsnažnije od lipnja. U studenome uvećana je 3,6 posto.

Najveći pad proizvodnje bilježila je pak Malta, za 7,1 posto.

Slijede Irska i Češka s padom proizvodnje od 2,9 odnosno 2,1 posto.