Prosječni Europljanin godišnje potroši oko 200 eura za robe i usluge koje se nude "na crno", 11 posto ih priznaje da su kupovali robu ili usluge koje uključuju neprijavljeni rad, a četiri posto ih je primalo dio plaće "na ruke", pokazuje najnoviji Eurobarometar o neprijavljenom radu.
Velike su razlike zabilježene među zemljama članicama. Dok se u nordijskim zemljama više troši na neprijavljenu robu ili usluge, zarada onih kojih se time bave predstavlja samo mali dio u odnosu na njihov godišnji prihod.
S druge strane, u srednjoj, istočnoj i južnoj Europi troši se manje na neprijavljenu robu i usluge, ali zarada onih koji se time bavi često predstavlja znatan dio njihovih godišnjih prihoda, odnosno to im je često glavni prihod.
Zemlje u kojima ima najviše onih koji dio plaće dobiju u kovertama su Latvija (11 posto), Hrvatska (8 posto), Grčka, Slovačka i Rumunjska (7 posto), Litva, Bugarska i Mađarska (6 posto). Zemlje u kojima je najveći dio anketiranih odgovorio da je u protekloj goodini kupio neprijaveljenu robu ili uslugu su Grčka (30 posto), Nizozemska (29) posto, Latvija (28 posto), dok je najmanji udio u Velikoj Britaniji i Španjolskoj (8 posto), Njemačkoj (7 posto) i Poljskoj (5 posto).
U Hrvatskoj je 17 posto anketiranih odgovorilo da je kupilo neku neprijavljenu robu ili uslugu.