Eterično ulje od smilja postaje hercegovački brend
Proizvodnja smilja u Hercegovini postala je pravi hit, zanimanje za uzgoj je značajno jer se ulaganje isplati relativno brzo, osobito kada se cijena smilja na svjetskom tržištu utrostručila, piše portal Akta.ba.
USAID/Sweden FARMA II projekt je kojim se želi potaknuti standardizacija proizvodnje eteričnog ulja od smilja te je objavljen javni poziv za apliciranje s projektima koji će omogućiti uvođenje reda u to područje.
Povećati zaposlenost i prihode
Glavni cilj je uvesti standard kakvoće eteričnog ulja jedinstvenog za područje Hercegovine, čime bi se povećala zaposlenost i prihodi stanovništva u tom kraju. Trenutno, u Hercegovini je pod smiljem više od 200 hektara zemljišta, a za kilogram ulja (1,1 litru), koju otkupljivači plaćaju 1700 do 2000 eura, treba od 650 do 800 kilograma cvjetova smilja.
U analizi stanja projekta USAID/Sweden FARMA II navodi se da je potrebno educirati proizvođače s ciljem standardizacije proizvodnje sadnica, sirovog biljnog materijala i eteričnih ulja. Usto, budući da se smilje koristi u kozmetici i farmaceutskoj industriji, kao i u aromaterapiji, od velike važnosti je da se izbjegne korištenje kemikalija za liječenje korova ili potencijalnih bolesti biljaka. Aktivnosti koje treba poduzeti dovest će do uvođenja službenih standarda kakvoće za jedinstveno eterično ulje iz Hercegovine, tj. hercegovačkog brenda. Eterično ulje smilja uglavnom se izvozi, a samo u malim količinama ostaje u zemlji za proizvodnju finalnih proizvoda.
Povećanje proizvodnih resursa
“Proizvođači finalnih proizvoda nisu konkurentni uvoznim proizvodima, zato moraju poboljšati proizvodne procese, što će pomoći pri smanjenju troškova proizvodnje i poboljšanju kakvoće proizvoda. U skladu s većom potražnjom za prirodnim proizvodima na domaćem tržištu, a posebno smilja, postoji sve više narudžbi u koje je uključena proizvodnja prirodnih proizvoda na bazi smilja, dok proizvođači žele uvesti svoje proizvode na domaće tržište i konkurirati uvoznim. Potpora tim proizvođačima smanjit će minus kod domaće proizvodnje u odnosu na uvoz, a moguć je i izvoz”, navodi se u analizi uzgoja smilja u Hercegovini.
