'Državni' posao za odabrane: Nema stolica, koliko ima radnika
''Do koje god brojke dođeš pri istraživanju, bit će malo'', kaže sugovornik upućen u popunjavanje radnih mjesta u Elektroprivredi HZ HB. I da, dok smo pripremali materijal za ovaj tekst, prvotno otkrivena brojka od 463 uposlena u razdoblju od otprilike posljednje dvije godine, nakon novih saznanja, samo za nekoliko dana, porasla je do 509. Izvori, koji su nam svi od reda tražili da ne otkrivamo tko su, došli su do novih saznanja pa je stoga i brojka od koje smo mislili započeti priču veća.
Iz Elektroprivrede HZHB, nakon službenog dopisa i desetak telefonskih razgovora, dobili smo samo broj da u tom poduzeću radi ukupno 2058 ljudi uz obrazloženje kako se očekuje godišnji izvještaj.
Dakle, prema službenim podacima dostupnim na internetskim stranicama, u samo pola godine broj uposlenih povećan za 138 ljudi jer se u polugodišnjem izviješću o poslovanju za 2016. godinu, objavljenom sredinom kolovoza, navodi kako je prosječan broj djelatnika ''na bazi stanja krajem svakog mjeseca'' iznosio 1920 uposlenih.
Rast broja uposlenih
Godine 2006. godine broj uposlenih iznosio je 1558, a šest godina kasnije 1898 pa je broj uposlenih u ovom poduzeću uglavnom rastao sve do 2013. godine koja je završena s 1834 zaposlenika što je u odnosu na stanje krajem 2012. godine manje za 64 zaposlenika. Od tada do danas, unatoč ranijem moratoriju za zapošljavanje, koji je, doduše, ukinut ovom poduzeću, broj uposlenih raste, a naši sugovornici tvrde kako i ptice na grani znaju, dok odgovorni o tome šute, da je ovo poduzeće mjesto za uhljebljivanje odabranih.
''Primaju se sinovi tajkuna, stranačkih djelatnika i članovi mladeži. Većinom se radi o neposrednom upošljavanju i to na radna mjesta za koja uopće ne postoji potreba. Uredi se popunjavaju a radnika na terenima nedostaje'', kaže nam jedan sugovornik.
Potvrđuju nam to i sami djelatnici poduzeća, koji, naravno, ne žele ni da se spomene ni tko su ni u kojem odjelu rade. Znaju kako se o tome u firmi treba službeno šutjeti, ali su svjesni da se tvrtka pretrpava nepotrebnim kadrovima.
''U posljednje vrijeme koliko se ljudi zaposlilo u Elektroprivredi, doslovno nemaju gdje sjesti. Nema stolica, koliko ima radnika. Nije bitna ni škola, niti da znaš raditi. Samo veza. Primaju se frizerke, bravari i drugi radnici koji nemaju veze niti s jednim sektorom koji je potreban za ovu firmu. Takvi radnici nemaju većinom nikakvih obaveza, te samo sjede tipkaju na mobitelu i čekaju kad će završiti radno vrijeme'', rekla nam je jedna djelatnica.
Teolozi sa strujom
I drugi izvori nam potvrđuju kako se upošljavaju neodgovarajući kadrovi, od povjesničara umjetnosti, pedagoga i profesora pa do teologa.
''Upošljavaju se djeca tajkuna i stranačka mladež. Ima i onih koji su uposleni sa završenom osnovnom školom. Ima i onih od 50 godina koji su došli kako bi namirili razliku uplata pa da im mirovina bude veća, a ne dolaze na posao nikako'', kaže nam sugovornik s početka priče naglašavajući kako nećemo uspjeti doći do stvarnog broja jer se na ove ili one načine pokušavaju prikriti nepotrebna upošljavanja.
Da je to tako, govore i podaci koje nam je dostavila Služba za zapošljavanje Hercegovačko-neretvanske županije. Prema njima, u protekle dvije godine evidentirano je 95 nezaposlenih inženjera te 810 tehničara elektrotehnike.
Ervin Turbić, iz Udruženje Justicia kaže kako je zapošljavanje u Elektroprivredi, ukoliko se ono vršilo za vrijeme moratorija, posebno, ukoliko se radilo o neposrednom zapošljavanju, bez raspisivanja javne oglasne procedure, posao za istražne organe i organe gonjenja, jer se tu sigurno nalaze elementi protupravnog djelovanja odgovornih osoba.
''Vezano za način zapošljavanja u BiH, zloupotreba diskrecijskog prava, koje je omogućeno pravilnicima, nije samo problem elektroprivrede, nego svih javnih poduzeća, ali i javnih ustanova u Bosni i Hercegovini. Naime, diskrecijsko pravo rukovoditelja sadržano je u skoro svim pravilnicima o radu, koji daje ovlasti rukovoditelju da, prema osobnom nahođenju, zaposli osobu u poduzeće koje nosi prefiks "javno". Ovim pravilnicima, predstavnici vlasti, poduzeća i javnih ustanova, pokušavaju legalizirati kaznena djela korupcije, koja su sankcionirana u sva četiri kaznena zakona u BiH, a riječ je o kaznenim djelima: "nezakonito posredovanje", "zloupotreba službenog položaja", "nesavjestan rad u službi", primanje i uzimanje dara i drugih oblika koristi" itd'', kaže Turbić.
I vrh Federacije protiv
Naime, i ranije se govorilo o zapošljavanjima u Elektroprivredu ''bez potrebe'', pa smo u tekstu iz studenog 2015. kada se govorilo o novim masovnim upošljavanjima unatoč odluci Vlade Federacije da se uvede moratorij na nova zapošljavanja u državnim poduzećima dobili odgovor kako se sve radi po zakonu i potrebama.
''I umirovljenja i zapošljavanje novih kadrova odvija se sukladno zakonu i Planu a prema potrebama poduzeća'', rekla je tada za Bljesak.info Marija Buntić iz Odjela za odnose s javnošću Elektroprivrede HZHB.
No, čini se kako su i oni na vrhu svjesni da ''plan'' i ''potrebe'' znače ustvari rupe u zakonu. Tako je federalni premijer Fadil Novalić u intervjuu za Bljesak.info rekao kako se te ''rupe u zakonu'' iskorištavaju da se zaobiđe onaj dio reformi koji nekima ne odgovara.
''Pokušava se raditi 'po zakonu', a moral i poštenje ostaju negdje sa strane. Moram priznati da donedavno nisam ni bio svjestan koliko je rasprostranjena praksa 'zaobilaženja' konkursnih procedura. Veliki broj federalnih institucija i javnih poduzeća u skladu sa zakonom i u skladu sa svojim pravilnicima, ima pravo zapošljavati i bez konkursa. Imao sam na tu temu sastanke s nevladinim sektorom i iz Transparency International i CCI i rečeno mi je da na ovaj problem upozoravaju već godinama, ali da dosad nitko nije reagirao. Iskreno čudi me da dosad nije riješeno nešto takvo što izaziva ogromno nezadovoljstvo građana, iako često iz medija saznajemo tko je koga gdje zaposlio'', rekao je Novalić i dodao kako je sindikatima i udruženjima poslodavaca predložen amandman koji zahtijeva da u svim javnim ustanovama, fondovima, institucijama, agencijama, zavodima, institutima, kao i gospodarskim društvima s učešćem državnog kapitala, prilikom zapošljavanja javni natječaj mora biti obvezan.
''To bi značilo veću transparentnost u zapošljavanju i jednaka prava za sve koji žele da se prijave i zaposle. Drugim riječima, radna mjesta u, na primjer, BH Telekomu i Elektroprivredi, koje su dosad bile rezervirane za grupu povlaštenih, bila bi dostupna svima i ne bi više zavisila od dobre 'štele', već sposobnosti onih koji apliciraju. Mislim da bi usvajanje ovog amandmana pozitivno utjecalo na proces zapošljavanja i povećalo povjerenje građana u državu i njezine odluke'', rekao je Novalić.
No, doznajemo kako nova radna mjesta dodatno opterećuju blagajnu tvrtke. Doznajemo i kako je ugrožena likvidnost poduzeća zbog čega je dignut i kredit dok se, s druge strane, to odražava na nedostatak materijala i opreme.
Goloruko penjanje na banderu
''Imamo ljude koji su raspoređeni na održavanje mreže, ali kako da se netko popne na banderu kada nema potrebne opreme za to. Jedino da se golim rukama penju. Činjenica je da poduzeću nedostaje opreme i materijala. S druge strane, naši se uredi svaki dan pune nekim novim licima. Nisam siguran ni da voditelji pojedinih odjela više znaju tko im dolazi na posao'', navodi nam jedan djelatnik poduzeća.
Naravno, svi koje smo kontaktirali, kažu kako se sve zna ali da je Elektroprivreda, kao i druga javna poduzeća, idealno mjesto za naplaćivanje političkih dugova i vraćanje usluga.
Jedan od sugovornika kaže kako je često i u visokoj politici tema radno mjesto u Elektroprivredi, pa navodi kako mu je potvrđeno da je na jednom sastanku stranačkih lidera okupljenih u HNS povučeno i pitanje kako je predsjednik jedne ''veće'' stranke otvoreno rekao kako je predsjednik jedne ''manje'' stranke od njega tražio tri mjesta u Elektroprivredi HZHB za glasove koji bi ''veću'' stranku uveli u vlast na županijskoj razini. O kojim strankama je riječ, nije želio reći, samo je rekao da će oni koji pročitaju znati kojim je riječ.
Sindikat o ovoj temi nije želio govoriti pa je tako, dok o ovoj ''toploj vodi'' svi sve znaju, malo onih koji žele nešto javno reći. Doznali smo i da u odjelu za odnose s javnošću ovog poduzeća radi dvadesetak ljudi. No, unatoč toj vojsci zaduženih za komunikaciju s medijima i javnosti, nismo uspjeli dobiti službeni odgovor na naše brojne upite.
*Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)
