Država ne pomaže najperspektivniji bh. sektor

Iako se turizam u Bosni i Hercegovini često predstavlja kao jedan od najperspektivnijih sektora koji bi mogao donijeti značajna sredstva u BiH i u koji bi se nezaposleni mogli zaposliti, država se izdvajanjima za tu oblast i ne može pohvaliti.

Kroz proračunske poticaje svim granama privrede u 2015. dodijeljeno je nešto više od 211 milijuna KM od čega nešto više od četiri milijuna KM za oblast turizma. Te podatke prikazuje Analiza proračunskih poticaja privredi u BiH u 2015. koju je izradio Institut za razvoj mladih KULT.

Prema toj analizi kao za jednu od najperspektivnijih grana, za turizam se dodjeljuje najmanje sredstava u odnosu na sve ostale grane privrede koje su obuhvaćene istraživanjem (razvoj poduzetništva i obrta, energetika, usluge, industrija i poljoprivreda).

Od izdvojenih sredstava za turizam u 2015. bespovratna sredstva sudjeluju s 3.737.478,00 KM (90,45 posto), dok povratna (kreditna) sredstva sudjeluju s 394.718,00 (9,55 posto).

Najzastupljenija podgrana turizma u poticajima je sportski turizam, pa slijede turistička infrastruktura, receptivni i banjski turizam, zaštićena područja, te kulturno-poviesni turizam.

Da država malo više sluša bh. privrednike znala bi da je seoski turizam najperspektivnija podgrana turizma na koji se odnosi tek tri posto dodijeljenih sredstava. Simboličnih jedan posto dodijeljeno je za planinski, vjerski, avanturistički i gradski turizam, a neke od podgrana u koje se nije ulagalo su eko-turizam, morski, kongresni i zdravstveni turizam.

Simbolična sredstva izdvojena su za one grane za koje Federalno ministarstvo okoliša i turizma smatra da je potrebno razviti komparativne prednosti BiH, izdvajajući kao takav upravo zdravstveni, banjski, konferencijski, planinski, sportski, lovni i ribolovni te eko-turizam.

Iskustva onih koji su koristili poticaje, u ovom slučaju za Transfer za razvoj turizma Federalnog ministarstva okoliša i turizma nisu negativna, ali ističu da se traži mnogo nevažnih dokumenata, a procedura prikupljanja dokumenata je dugotrajna i potrebno je izdvojiti minimalno 150 KM, navode također iz Instituta za razvoj mladih KULT.

Prema Izvještaju o konkurentnosti u oblasti putovanja i turizma 2017, Svjetskog ekonomskog foruma, BiH je na 113. mjestu od 136 zemalja po turističkoj konkurentnosti u svijetu.

U BiH radi nešto manje od 22.000 osoba u oblasti prijevoza i turizma, a po prioritetizaciji oblasti putovanja i turizma BiH je na 111. mjestu, gdje su vlasti u BiH ocijenjene kao 123. po davanju prioriteta tim oblastima, a kao 124. po ulaganju proračunskih poticaja za oblast turizma.

Sudeći po konkurentnosti bh. turizma put ka zapošljavanju nezaposlenih u toj oblasti i razvoju turizma u BiH će biti dug, ali ga nikako ne treba zanemariti, jer svako novo radno mjesto kreirano u današnjim poslovnim uvjetima u BiH – treba slaviti, ističu iz nevladine organizacije koja je pripremila navedenu analizu.