Kada će izmjene Zakona o MIO ugledati svjetlo dana? Hoće li od nove godine umirovljenici u Federaciji uživati bolji položaj, pravedniju raspodjelu i veće mirovine? Hoće li konačno doći do redovitog i izvanrednog usklađivanja mirovina? Što je dogovoreno, a što se može ispoštovati?
Gosti emisije Plenum bili su Adnan Delić, Haso Halilović i Marinko Jovanović.
Ministar Federalnog ministarstva rada i socijalne politike u Vladi FBiH Adnan Delić govorio je o statusu izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, rokovima, fiskalnoj procjeni te novitetima koji će utjecati na umirovljenike u Federaciji BiH.
Kada će zakon o izmjenama i dopunama Zakona o MIO biti upućen u parlamentarnu proceduru?
"Kada je zakon u pitanju, mogu reći da smo, što se tiče Ministarstva rada i socijalne politike, učinili sve što je do nas i da smo zakon službeno uputili u proceduru. Napravili smo sve analize, istraživanja i pripreme kako bi tekst zakona bio kvalitetan i usklađen", argumentira ministar Delić.
"Najvažniji korak koji je preostao jest fiskalna procjena Federalnog ministarstva financija. Nakon što smo zakon uskladili, uspjeli smo pripremiti tekst koji odgovara i koji je podržao Reprezentativni savez umirovljenika u Federaciji Bosne i Hercegovine. Na zadnjem sastanku dogovoreno je da ovaj zakon, bez obzira kada će biti u Parlamentu, treba stupiti na snagu 1. siječnja 2026. godine."
"Prema svim procjenama, izmjene i dopune zakona stajat će Federaciju BiH blizu 500 milijuna KM. To je ogroman iznos, ali važno je da se time poboljša položaj i financijska prava umirovljenika."
Ako minimalna mirovina bude određena na iznos od 700 konvertibilnih maraka, kakav će to utjecaj imati na visinu prosječne i najviše mirovine?
"Znači da će linearno rasti sve mirovine. Kada je spomenut iznos od oko 700 KM, naglasak je da se radi o neslužbenim procjenama. Na osnovi projekcija, minimalna mirovina mogla bi porasti za oko 17%, što znači da će linearno rasti sve mirovine – minimalne, prosječne i najviše. Međutim, sve ovisi o usvajanju proračuna."
"Ako uzmemo u obzir omjer umirovljenika i zaposlenih, mora se istaknuti da je taj odnos jedan od najnepovoljnijih u zemljama okruženja. Kao Ministarstvo, učinili smo sve što je u našoj nadležnosti da poboljšamo taj omjer, koji se prije svega odnosi na tržište rada i broj zaposlenih u Federaciji", dodaje Delić.
Hoće li redovito usklađivanje mirovina biti dva puta godišnje?
"Da, već je definirano da će se mirovine redovito usklađivati dva puta godišnje – 1. siječnja i 1. srpnja. Usklađivanje će se vršiti prema formuli koja kombinira rast prosječne plaće i indeks potrošačkih cijena, u omjeru 60 prema 40 – dakle, 60% se odnosi na prosječnu plaću, a 40% na indeks rasta potrošačkih cijena ili obrnuto – omjer koji u tom trenutku bude povoljniji za umirovljenike. U slučaju negativnih kretanja, stečena prava se ne mogu umanjivati."
Zašto je odbačeno izvanredno usklađivanje mirovina?
"Nije točno da smo odbacili izvanredno usklađivanje. Uveli smo dva redovita usklađivanja mirovina, u odnosu na trenutni propis koji predviđa jedno redovito godišnje usklađivanje i mogućnost izvanrednog usklađivanja ako to dozvole ekonomski pokazatelji, prije svega rast BDP-a i proračun koji ne smije biti u deficitu", objašnjava ministar Delić.
"Zbog ograničenja proračuna, koji je bio u deficitu, Vlada nije mogla provesti izvanredno usklađivanje. Zato smo sada izmjenama zakona uveli dva redovita usklađivanja godišnje, koja su zakonska obveza."
"Predstavnici Saveza umirovljenika Federacije BiH predložili su model dodatka, slično kao u Hrvatskoj. Taj dodatak ne bi bio zakonska obveza, već bi se isplaćivao fakultativno – ovisno o stanju proračuna i rastu troškova života. Uglavnom bi bio definiran prema godinama staža, a ne bi imao istu visinu za sve."
Kako će izgledati taj dodatak, hoće li se isplaćivati jednom godišnje i hoće li se razlikovati prema visini mirovine?
"Naravno da će se razlikovati prema visini mirovine. To je bio jedan od prijedloga Saveza umirovljenika – ako ne bude izvanrednog usklađivanja, da se uvede 13. mirovina. Takva ideja svakako je dobra i podržavam je, nitko nije protiv, ali postavlja se pitanje gdje pronaći sredstva za to, imajući u vidu sadašnji omjer zaposlenih i umirovljenika."
Vraćajući se na dodatak, Delić dodaje da "je prijedlog koji su iznijeli umirovljenici izuzetno korektan i realan. Osobno ga smatram prihvatljivim i vjerujem da ćemo ga moći adekvatno i kvalitetno definirati kada zakon uđe u parlamentarnu proceduru."
Hoće li povećanje minimalne mirovine od 1. siječnja na oko 700 KM značiti bilo kakvo umanjenje za sadašnje umirovljenike?
"Ne, to su špekulacije i spinovanja. Nema nikakvog umanjenja za sadašnje umirovljenike. Jasno je svima da ne postoji retroaktivna primjena bilo kojeg propisa i da vam nitko ne može oduzeti stečena prava."
"Za buduće umirovljenike vrijede pravila koja budu važila u trenutku ostvarivanja prava. Želim posebno naglasiti da izmjenama ovog zakona nitko ne dira prava braniteljske populacije. Branitelji imaju svoj poseban propis – Zakon o povoljnijem prijevremenom umirovljenju – koji usklađuje Ministarstvo za braniteljska pitanja. Dakle, nema nikakve opcije da se bilo kome uskrate stečena prava, pa ni braniteljima. To ne bi bilo ni pošteno, ni pravedno, ni moguće."
"Nije pravedno da netko tko je radio 15 godina ima isti iznos mirovine kao netko tko je radio 40 godina i redovito plaćao doprinose. Kakav bi onda bio motiv bilo kome da nakon 15 godina nastavi plaćati doprinose? Imamo situacije da ljudi nakon što steknu minimalni uvjet od 15 godina rada, napuštaju sustav i rade na crno. A postavlja se pitanje – tko će tada puniti proračun, iz čega će se financirati mirovine i kako će sustav ostati stabilan?"
Kolika bi mogla biti razlika u mirovinama između onih s 15 i 35 ili 40 godina radnog staža?
"Sve su to još radne projekcije. Dok zakon ne prođe Dom naroda, teško je bilo što precizno reći. Predložili smo rješenje koje je usklađeno sa svim relevantnim stranama, ali dok ne bude usvojeno, ne bih nagađao o konkretnim iznosima. Nema smisla građanima davati lažnu nadu ili prostor za pogrešna tumačenja."
"Mirovine, posebno minimalne, izuzetno su male i ne mogu pokriti osnovne troškove života i iskreno, bio bih najsretniji kada bih mogao izravno utjecati na to da ti iznosi budu veći. Ali to ne ovisi samo o Ministarstvu, pa ni uvijek o Vladi, nego i o onome što se desetljećima unazad radilo te o našoj viziji i strategiji za naredne godine."
Kakva je trenutačna stabilnost fonda Federacije BiH?
"Trenutačno je fond stabilan i činimo sve da tako ostane. Ali moramo biti svjesni da broj umirovljenika raste, a broj radnika opada. Svakog mjeseca raste broj korisnika mirovina, dok radno sposobno stanovništvo, nažalost, odlazi iz zemlje. Najveći izazov je kada odlaze upravo oni koji rade i pune sustav. Uz to imamo i pad nataliteta, što dodatno opterećuje fond."
Jesu li mirovine u svojoj suštini socijalno davanje?
"Ne, mirovine nisu socijalno davanje, iako ih mnogi tako doživljavaju. One su isključivo zarađeno pravo – na osnovi godina staža i starosne dobi. Nažalost, zbog malih iznosa mnogi ih percipiraju kao socijalnu pomoć, ali to nije njihova suština. Uz redovite doprinose, država izdvaja i značajna dodatna sredstva iz proračuna za različite vrste mirovina, ali sustav mora ostati zasnovan na radu i doprinosima."
Što Ministarstvo radi kako bi se ojačalo tržište rada i time stabilizirao mirovinski sustav?
"Radimo na izmjenama više zakona – zakona o posredovanju pri zapošljavanju, zakona o radu i drugih propisa koji utječu na tržište rada. Cilj je stvoriti bolji ambijent za zapošljavanje, povećati broj radnika i time osigurati stabilnije punjenje fonda. Svi moramo podnijeti dio tereta – i radnici, poslodavci, umirovljenici i političari. Samo tako možemo izaći iz krize", poručuje Delić.
Predsjednik Saveza udruga umirovljenika Federacije BiH, Marinko Jovanović, komentirao je najave o povećanju minimalne mirovine na 700 KM od 1. siječnja iduće godine, ako izmjene zakona budu usvojene i stupe na snagu.
Govoreći o kretanjima u posljednjih nekoliko godina, Jovanović je istaknuo da rast mirovina nije pratio troškove života.
"Činjenica je da smo u zadnjih nekoliko godina dosta poremetili usklađivanje mirovina sa stvarnim stanjem u životu. Sve je poskupjelo, cijene svega su otišle u nebo, a mirovine su stagnirale."
Podsjetio je da je zadnje povećanje bilo 4,49%, što je prilično malo u odnosu na to kako su cijene životnih troškova eksplodirale ove godine, ali ocjenjuje da je predložena minimalna mirovina realna.
"Za sada, ta minimalna osnovica od 700 maraka izgleda sasvim pristojno u odnosu na sadašnje stanje", kazao je Jovanović.
Naveo je da je s Vladom Federacije BiH postignut dogovor o novom modelu usklađivanja mirovina u omjeru 60 prema 40, unatoč ranijim zahtjevima umirovljenika za omjer 70-30.
"Kada smo bili na sastanku Vlade Federacije 16. rujna, nije bilo prijepora ni oko jednog prijedloga koji je Vlada tada donijela. Gospodin Redžo i ja poslali smo usklađen prijedlog naših stavova o ovim izmjenama. Tamo je potvrđeno da ide 60-40, jer je to realnost."
Dodao je da su raniji zahtjevi bili ambiciozniji, ali da je financijska održivost presudna.
"Tražili smo prije toga 70-30, mogli smo tražiti i 80-20, nije sporno tražiti. Fiskalna procjena je jako važna jer su planovi vrlo ambiciozni. Sljedeće godine trebale bi se povećati mirovine za 17,1%. U sljedeće dvije godine to bi se trebalo podići za još otprilike 14,6%, što je velika svota i treba to sve financijski izdržati jer Zavod za mirovinsko osiguranje jedan je od ključnih potrošača federalnog proračuna."
Govoreći o modelu dodatka koji bi zamijenio izvanredno usklađivanje mirovina, Jovanović je rekao da je prijedlog realan i dobro definiran.
"S gospodinom Redžom Mehićem potpisao sam to u našim prijedlozima kao jedno rješenje koje je realno i korektno. Nama je bitno da ovaj zakon, ovako kako je formuliran, 1.1.2026. godine stupi na snagu. I mislim da se njime postiže značajan pomak u cijeloj situaciji oko mirovina."
Prema njegovim riječima, dodatak bi ovisio o stanju proračuna i rebalansu, ali umirovljenici su zadovoljni načinom na koji je dogovor postignut.
"Što se tiče dodatka koji bi išao nakon rebalansa proračuna svake godine ako bude dobra situacija, ovisno o novčanom stanju, ministar je rekao da bi tu išlo niveliranje prema visini mirovina. Naravno da smo zadovoljni jer smo to usuglasili i predložili."
Na pitanje je li prosječna mirovina od 700 maraka dovoljna za život u trenutačnim uvjetima, predsjednik Saveza udruga umirovljenika Federacije BiH Halilović ističe da je riječ o realnom, ali skromnom iznosu:
"Sedamsto maraka nije mnogo. Ne zadovoljava ni osnovne potrebe, ali u ovom trenutku to je realno i važno", rekao je.
Podsjetio je da su umirovljenici, zajedno s predstavnicima Vlade, uskladili nacrt izmjena i dopuna zakona koji bi, prema dogovoru, trebali stupiti na snagu 1. siječnja 2026. godine.
"Uložili smo mnogo vremena, truda i znanja. Vlada je jamčila da će zakon biti usvojen u parlamentarnoj proceduri i omogućiti redovito usklađivanje mirovina od siječnja 2026.", kazao je Halilović.
Govoreći o sastanku s predstavnicima Vlade održanom 16. rujna, Halilović kaže da je optimist i da vjeruje u dogovor:
"Hoću vjerovati ministru, Vladi, premijeru i njegovim zamjenicima. Ne bi smjeli sebi dopustiti luksuz da usporavaju proces", naglasio je.
Dodao je da su sada "na ispitu" i vlast i oporba:
"Pozicija treba podržati izmjene, a oporba može predložiti korekcije koje bi dodatno poboljšale položaj umirovljenika."
Halilović poručuje da je ključno da zakon bude usvojen do kraja ove godine, kako bi umirovljenici od siječnja mogli očekivati redovito usklađivanje mirovina prema rastu plaća i troškova života.
"Najvažnije je da umirovljenici napokon imaju sigurnost i da više ne čekaju obećanja", zaključio je.
Govoreći o izvanrednom usklađivanju mirovina, Halilović je objasnio da su predstavnici umirovljenika i Vlada Federacije BiH pronašli kompromis koji bi trebao biti pravedniji i održiviji na dulji rok.
"Mislim da smo našli jedno kompromisno rješenje. To će ministar bolje pojasniti, ali planirano je da se uvede dodatak na mirovinu koji će biti vezan za godine radnog staža", rekao je Halilović.
Prema njegovim riječima, model bi trebao biti sličan onome koji već postoji u Hrvatskoj, gdje se svake godine odlukom Vlade isplaćuje dodatak umirovljenicima.
"Članak 80, o kojem se dugo govorilo i koji je u početku bio odbačen, sada je uređen na kompromisan način. Dodatak će se isplaćivati svake godine odlukom Vlade i to je, po mom mišljenju, realno rješenje", dodao je.
Prema dogovoru, omjer 60-40 (u korist rasta plaća i troškova života) bit će polazišna točka za novo usklađivanje mirovina. Halilović smatra da je to dobar početak, ali da se dugoročna stabilnost mirovinskog sustava može postići samo uz veće zapošljavanje i redovitu uplatu doprinosa.
"Nije problem samo u zakonu, već i u naplati doprinosa i stvarnim plaćama. Bez povećanja broja zaposlenih i poštivanja zakona o doprinosima, svi ćemo imati problem – i proračun, i radnici, i umirovljenici", poručio je Halilović.
Govoreći o dosadašnjoj neravnomjernoj raspodjeli mirovina, Halilović je istaknuo da izmjene zakona konačno trebaju uvesti red i pravedniji odnos prema onima koji su duže radili i više uplaćivali.
"Svakako da će to biti poštenije. Dugo se o tome pričalo i to mora biti zdrava politička odluka. Nerealno je da netko s 15 godina radnog staža ima istu mirovinu kao onaj koji je radio 40 godina", rekao je Halilović.
Prema njegovim riječima, takva praksa do sada je bila neodrživa i demotivirajuća, jer su mnogi nakon ispunjavanja minimalnog staža od 15 godina napuštali formalno zaposlenje i nastavili raditi "na crno".
Halilović upozorava da je jedan od najvećih problema odnos između broja zaposlenih i umirovljenika, koji je, kako kaže, sve nepovoljniji.
