Dedić: Poticaji postali socijalna, a ne razvojna komponenta

Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić na početku tematske sjednice Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine o stanju u poljoprivredi FBiH je kazao da pritisak na resorno ministarstvo vrše oni koji su godinama koristili poticaje, a na to nisu imali pravo.

Istaknuo je da su poticaji jedan od problema u poljoprivredi, zbog neuređenosti koja je naslijeđena, naglašavajući da su poticaji postali socijalna, a ne razvojna komponenta.
''U poljoprivredu ulaze mnogi zbog poticajnih sredstava'', naglasio je Dedić te dodao da su oko 2.500 obrtnika i pravnih osoba korisnici poticaja, i 12.000 fizičkih osoba.

Federalna porezna uprava je dostavila podatke da je među 12.000 fizičkih osoba 2.000 korisnika koji su zaposleni u raznim državnim službama, 2.500 umirovljenika te 450 korisnika socijalne pomoći.

Revizija

''Struktura korištenja poticajnih sredstava nije dobra, u tome je problem'', naglasio je Dedić.
Govoreći o naslijeđenim problemima u resornom ministarstvu kazao je da su 48,3 milijuna KM obaveza koje je Ministarstvo, u dogovoru s Vladom FBiH, stavilo u proceduru revizije.

Revizijom je, između ostalog, do sada, poništeno sedam milijuna KM rješenja zbog raznih nepravilnosti, izrečeno je 77 zabrana korisnicima poticaja, a Vlada FBiH je poništila 68 rješenja po pravu nadzora.

''Izdali smo 53 rješenja o povratu sredstava čime je 200.000 KM vraćeno u proračun Federacije BiH'', rekao je Dedić.

Tematska sjednica Zastupničkog doma PFBiH o stanju u poljoprivredi u FBiH, po riječima zastupnice Azre Hadžić, iz Saveza za bolju budućnost BiH, inicirana je iz redova te stranke radi razmatranja problema u poljoprivrednom sektoru.

U BiH se smanjuju proračunski poticaji za gospodarstvo

U Bosni i Hercegovini prisutan je trend smanjenja proračunskih poticaja za gospodarstvo, pokazala je analiza tih poticaja u 2015. koju je danas u Sarajevu predstavio Institut za razvoj mladih Kult.

Nejra Neimarlija-Roić iz Kulta precizirala je da u 2015. iz proračuna izdvojeno 211 milijuna KM za poticaje gospodarstvu, što je za 50 milijuna KM manje nego 2014. i za čak 100 milijuna KM manje nego 2013.

Istaknula je da su od bh. Gospodarstvenika saznali da su ti poticaji potrebni da bi modernizirali gospodarstvo, unaprijedili standarde poslovanja i povećali konkurentnost.

Profesor Vjekoslav Domljan pojasnio je da je razlog takvog trenda što se budžet godinama smanjuje, pa tako i onaj dio za poticaje privredi jer ga vlasti ne smatraju prioritetom.

''Bitno je mjeriti učinke tih poticaja jer se oni moraju i vratiti državi. U svakoj državi ih daju i u svakoj očekuju da se vrate kroz glasove na izborima, što je normalno, ali se mora voditi računa da se vrati i državi kroz poreze a građanima kroz bolji kvalitetu i nižu cijenu usluge'', rekao je Domljan.

Istaknuo je da je elementarno u ekonomici javnog sektora da poticaj mora rezultirati povećanjem proizvodnje i smanjenjem cijene jer tada od toga imaju koristi potrošači i proizvođači, a ako do toga ne dođe onda su poticaji samo transfer iz budžeta u javne ili kvaziprivatne tvrtke, što može biti povezano s korupcijom.

Domljan je naveo da je najvažnije mjeriti ekonomske i fiskalne učinke poticaja, kao i ekonomsku opravdanost rashoda uopće, kako se takve stvari ne bi događale.