Čudo arhitekture: Grade vodoravne nebodere

Vojska od 6000 građevinskih radnika marljivo radi na velikoj i kompleksnoj lokaciji s pogledom na rijeke Yangtze i Jialing na jugozapadu kineskog mega grada Chongqinga. Osam nebodera raste na obalama rijeke, dva visoka 350 metara i šest visine 250 metara. Projekt Raffles City Chongqing vodi arhitekt Moshe Safdie i koji će u tom dijelu grada kreirati novih 134.000 kvadratnih metara prostora stanova, trgovina, ureda, zabavnih sadržaja, transportnih mogućnosti i veliki park. 

Svjetsku slavu donijet će mu i "horizontalni neboder" 300 metara dug koji se proteže kroz četiri glavna tornja na visini 42 kata. S obzirom kako je građevina smještena u zoni potresa, zdanje "plovi" na vrhu tornjeva kako bi zadržalo stabilnost. No kako ni jedna gradnja u Kini nije potpuna ako nije oboren neki svjetski rekord, tako se ovaj spektakularni neboder može pohvaliti s najvišim zračnim mostom koji povezuje tornjeve.

Uz dva nebodera koji su povezani s takvim manjim mostom, sada radnici a u budućnosti stanovnici, mogu se kretati ovim dijelovima bez da dotaknu tlo.  "Bit će to glavna gradska žila kucavica. U gradovima poput ovog na tlu nema prostora za velike javne parkove, pa smo ih morali dići u nebesa", rekao je Safdie koji je projekt nazvao najkompleksnijim do sada, piše The Guardian.  

U gradu stvarno više nema nimalo mjesta. Ulice su pretrpane tržnicama, trgovcima koji prodaju robu na svakom koraku, štandovima s hranom i sl. Kaže kako je novi trend izgradnje zamijenio onaj tradicionalni pristup. 

"Dolazi vrijeme kada će planiranje biti više trodimenzionalno. Umjesto da se na prostor gleda kroz dvije dimenzije, gradnja će zahtijevati povezivanje jedne građevine s drugom, prvo na razini zemlje, a zatim i iznad nje", naglasio je. 

U zračnom mostu bit će javna zvjezdarnica, klub, hotelski salon i nekoliko restorana, a imat će i otvorene dijelove, vidikovce. Safdie i njegov tim već su pokušali povezati slične mostove između tornjeva u njihovim projektima Sky Habitat i Marina Bay Sands u Singapuru. Ovakvih eksperimenata bilo je još. Minneapolis je dom najopsežnijeg sistema zračnog mosta, a u azijskim gradovima poput Hong Konga i Nakoka zračni prostori su javni i povezuju građevine i željezničke postaje. Oni su najčešće samo nekoliko metara iznad zemlje, no rast gradova pratit će i mostovi koji će biti sve viši i viši. 

U Pekingu je tako povezan kompleks tornjeva s nizom zračnih mostova između 12 i 18 kata. Projekt Pinnacle@Duxton u Singapuru veliki je stambeni projekt sa sedam blokova koji sežu u visinu do 51 kata, a povezani su zračnim mostovima i parkovima, dok toranj Velo u Seulu ima dva tornja koji su povezani s mostom na 30 katu.

"Mislim da idemo prema razvoju u kojem bi se i ulica mogla podići na nivo 25 kata. To nam otvara niz mogućnosti koje su puno više od onoga što nam može ponuditi jedna parcela zemlje", dodaje.  Ako je zračno povezivanje budućnost, čini se kako će ga pratiti i tehnologija. Prošle je godine tako njemačka kompanija ThyssenKrupp predstavila svoj novi horizontalno-vertikalni sistem dizala. On omogućava višestruka dizala u jednom dijelu, uklanja ograničenja visine i omogućava horizontalnim dizalima prijevoz iz jedne zgrade u drugu. Zgrade bi mogle dosegnuti višu razinu i prijeći ju, stvarajući međusobno povezanu mrežu koja se proteže diljem grada.

"To nam omogućuje da građevinu promatramo na drugačiji način. Sada više prilikom dizajna zgrade ne moram razmišljati da lift moram staviti u sredinu zgrade, mogu ga staviti gdje god želim. Horizontalno kretanje omogućava niz sloboda", rekao je Michael Cesarz, šef projekta Multi iz ThyssenKruppa. Hoće li ovaj novi trend života u zraku dovesti do udaljavanja ljudi, i stvoriti dva socijalno ali i fizički odvojena grada? Da je riječ o pozitivnom pomaku koji bi mogao izbjeći i negativan utjecaj zagađenja, smatra Matthew Clifford, šef energetskih i održivih sustava u JLL Asia Pacific. No također upozorava.

"Treba pažljiv razmišljati o tome kako će ljudi koristiti ove zgrade. Ti zračni mostovi zapravo bi mogli biti prepuni luksuznih restorana i sadržaja. Rizik je da bi takvi prostori mogli biti važni samo malom broju ljudi", naglašava.  U ovim spektakularnim kineskim neboderima većina zračnih mostova bit će otvorena javnosti. Projekt uključuje i javne parkove koji će okruživati tornjeve, te direktnu povezanost sa metrom i autobusnom stanicom. Safdie pak smatra kako u cijelosti otvaranje takvih nebodera javnosti se zapravo kosi sa konceptom ekskluzivnosti.

"Želja je imati nekoliko otvorenih katova, blizu tla, a gornje katove rezervirati za luksuznu upotrebu. Ne možemo protiv toga, protiv te kulture i zahtjeva tržišta da gornji dijelovi budu luksuzni", naglašava.  U gradu su, dodaje, ljudi uključeni na različitim razinama, a kako bi na neki način demokratizirali zgradu, na njezin vrh stavili su nešto sasvim javno, što će ljude privući projektu.