Cijene nafte prošloga tjedna blago pale, u cijelom srpnju porasle

Cijene nafte na svjetskim tržištima prošloga su tjedna blago pale, nakon izvješća o oštrom padu najvećih svjetskih gospodarstava u drugom tromjesečju, no u cijelom srpnju zabilježile su rast.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna oslabila 0,1 posto, na 43,31 dolar, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 2,5 posto, na 40,27 dolara.

Negativno su na cijene prošloga tjedna utjecali podaci o oštrom padu najvećih svjetskih gospodarstava u drugom tromjesečju.

Bruto domaći proizvod (BDP) SAD-a potonuo je u tom kvartalu 32,9 posto u odnosu na isto razdoblje lani, što je njegov najveći pad od 1947. godine, od kada su se počeli voditi ti podaci.

A kako je u prvom tromjesečju BDP pao 5 posto, najveće svjetsko gospodarstvo i službeno je uronilo u recesiju, čime je u SAD-u završeno povijesno najdulje razdoblje gospodarskog uzleta, koje je trajalo 11 godina.

U eurozoni je, pak, u drugom tromjesečju BDP na kvartalnoj razini potonuo rekordnih 12,1 posto, nakon 3,6-postotnog pada u prvom kvartalu.

Među zemljama članicama, najveći je pad na kvartalnoj razini zabilježila Španjolska, 18,5 posto, a slijede Portugal, s padom BDP-a za 14,1 posto, Francuska, s padom od 13,8 posto, i Italija, s padom od 12,4 posto.

Njemačko gospodarstvo, najveće u eurozoni, palo je za 10,1 posto u drugom kvartalu prema tromjesečju ranije.

Osim toga, ulagači se plaše da će oporavak gospodarstava biti sporiji nego što se očekivalo zbog nepopustljivog širenja koronavirusa, što bi moglo dovesti do novih restriktivnih mjera, ponovnog zatvaranja gospodarstava i slabije potražnje za naftom nego što se očekivalo.

Pritisak na cijene nafte posljedica je, također, najavljenog povećanje proizvodnje nafte od početka kolovoza. Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezine saveznice nedavno su, naime, dogovorile da će od kolovoza povećati proizvodnju za ukupno 1,5 milijuna barela dnevno, nakon što su je na početku koronakrize oštro smanjile.

S druge strane, podršku cijenama nafte pružilo je slabljenje dolara. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest ostalih najvažnijih svjetskih valuta, pao je prošloga tjedna na najniže razine u više od dvije godine.

Slabljenje dolara potiče kupnju roba izraženih u dolarima, poput nafte, jer postaju jeftinije za vlasnike drugih valuta.

"Gospodarski poticaji u svijetu i slabi dolar nastavit će podržavati cijene nafte jer se nafta smatra zaštitom u vrijeme inflacije", rekao je Keshav Lohiya iz Oilyticsa.

Podršku cijenama pružilo je i izvješće američke energetske agencije prema kojemu je proizvodnja nafte u SAD-u u svibnju pala za rekordna 2 milijuna barela dnevno, na 10 milijuna.

„To navodi na zaključak da bi se ponuda i potražnja mogle uravnotežiti, a ako se gospodarstva počnu brže oporavljati, bit će problema s pokrivanjem potražnje, kaže Phil Flynn, analitičar u tvrtki Price Futures.

Unatoč prošlotjednom padu, u cijelom srpnju cijene su nafte porasle za više od 2 posto. Tako su na londonskom tržištu cijene zabilježile rast četvrti, a na američkom tržištu treći tjedan zaredom.

Nakon što su krajem ožujka i početkom travnja zbog koronakrize pale više od 30 posto i zaronile na najniže razine u 20-ak godina, cijene su se nafte posljednjih mjeseci oporavile, zahvaljujući golemim fiskalnim i monetarnim poticajnim mjerama u najvećim svjetskim gospodarstvima, što je potaknulo oporavak gospodarskih aktivnosti, a time i potražnje za naftom.