Cijene hrane u listopadu su dostigle najvišu razinu od lanjskog proljeća

FAO-ov indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u listopadu u prosjeku 127,4 boda, što je njegova najviša vrijednost od prošlogodišnjeg travnja. Usporedba s revidiranom vrijednošću za rujan pokazuje poskupljenje hrane za dva posto.

Hrana je tako oštro poskupjela drugi mjesec zaredom. U rujnu njezine cijene bile su porasle za 2,6 posto u odnosu na kolovoz, prema revidiranim podacima, nešto blaže no što su pokazivale prve FAO-ve procjene.

U odnosu na prošlogodišnji listopad košarica osnovnih prehrambenih proizvoda bila je skuplja za 5,5 posto, piše Hina.

Poskupjeli mliječni proizvodi

Najviše su u listopadu na mjesečnoj razini poskupjela biljna ulja, za čak 7,3 posto, dosegnuvši najvišu razinu u dvije godine. Cijene suncokretovog ulja ponovo su porasle budući da prognoze pokazuju slabiju proizvodnju u novoj sezoni 2024/2025.

Osjetno je porasla i cijena šećera, za 2,6 posto u odnosu na rujan zbog strahovanja da će proizvodnja u Brazilu u novoj sezoni biti slabija no što se očekivalo.

Mliječni proizvodi poskupjeli su gotovo dva posto, ponajviše odražavajući više cijene sira i maslaca pod utjecajem snažne potražnje i ograničene ponude.

Cijene žitarica porasle su nešto manje od jedan posto, uz više cijene pšenice zbog zabrinutosti za sjetvu na sjevernoj hemisferi i opetovanog ruskog uvođenja neformalnog cjenovnog praga za izvoz.

Meso je pak neznatno pojeftinilo, za 0,3 posto u odnosu na rujan, budući da je pad cijena svinjetine i peradi prevagnuo nad poskupljenjem govedine u uvjetima pojačane potražnje.

Teškoće u sjetvi u EU

FAO je u odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica neznatno snizio procjenu svjetske proizvodnje u ovoj godini, na 2,848 milijardi metričkih tona, što bi značilo da bi se zadržala, više-manje, na prošlogodišnjoj razini i blizu rekorda.

Proizvodnja pšenice trebala bi ove godine biti tek neznatno veća budući da će dobri rezultati u Aziji nadoknaditi veliko smanjenje u Europi, procjenju u agenciji UN-a.

Sjetva ozime pšenice već je krenula u cijeloj sjevernoj hemisferi, konstatiraju u FAO-u, uz napomenu da bi niže cijene trebale ograničiti zasijanu površinu.

Jaka kiša omela je i ove godine sjetvu u zemljama u središnjem i zapadnom dijelu EU-a, ali je podigla razinu vlage u Rumunjskoj i Bugarskoj nakon suša. U Rusiji su pak slabe padaline i natprosječno visoke temperature odgodile sjetvu, a slična je situacija i u Ukrajini, uz dodatna ograničenja oružanih sukoba, napominju.

Potrošnja žitarica trebala bi u novoj sezoni 2024/2025. po novim izračunima FAO-a porasti za 0,5 posto, na 2,857 milijardi tona.

Zalihe žitarica trebale bi na kraju nove sezone biti veće za 0,6 posto nego na početku i dosegnuti 889 milijuna tona, izračunali su u FAO-u.

Međunarodna trgovina žitaricama trebala bi se po novim izračunima smanjiti za 3,9 posto, na 485 milijuna tona.