CBAM donosi izazove i prilike: BiH izvoznici pod povećalom Europske unije

Uvođenje europskog mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama – CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism), poznatog i kao CSEBA – donosi brojne izazove, ali i prilike za industriju u Bosni i Hercegovini.

Prema riječima profesora Mirze Kušljagića, očekuje se da će CBAM imati značajan utjecaj na ključne izvozne sektore poput cementne, čelične i aluminijske industrije.

"CBAM je mehanizam koji je uveden kako bi zaštitio proizvođače unutar Europske unije koji već plaćaju visoke naknade za emisije CO₂ ili će ih uskoro početi plaćati," ističe profesor Kušljagić za Bljesak.info i dodaje kako mu je svrha i da potakne proces dekarbonizacije u zemljama koje su gospodarski partneri EU.

Učinak po sektorima

Jedna od ključnih nepoznanica ostaje elektroenergetski sektor, posebno zbog toga što je u tijeku izrada dodatne studije Europske komisije koja će precizirati primjenu CBAM-a na izvoz električne energije iz trećih zemalja.

‘’Moramo razlikovati dva aspekta utjecaja. Prvi se odnosi na elektroenergetski sektor, a drugi na industrije koje koriste energiju ili fosilna goriva u svojim tehnološkim procesima. Trenutno je u tijeku dodatna studija Europske komisije koja ima za cilj procijeniti konkretne učinke CBAM-a na elektroenergetski sektor, a posebno na Elektroprivredu HZHB. Ovdje postoji određena nejasnoća koja će imati značajan utjecaj na primjenu CBAM-a. Naime, HZHB ne posjeduje termoelektrane na ugljen, već uglavnom izvozi energiju iz obnovljivih izvora, što čini situaciju složenijom. Trenutni uvjeti za primjenu CBAM-a na izvoz energije također su komplicirani, jer se na određene vrste energije mogu primijeniti različiti uvjeti’’, pojašnjava Kušljagić.

S druge strane, termoelektrane koje koriste ugljen, poput TE Stanari, već se suočavaju s realnošću – od 1. siječnja 2026. godine primjenjivat će se puni sustav CBAM-a, a cijene emisijskih jedinica trenutno se kreću između 60 i 80 eura po toni CO₂. To bi moglo značiti da ti izvori više neće biti konkurentni na europskom tržištu.

CBAM i industrijski sektor

Industrije poput cementne, željezarske i aluminijske također će biti podvrgnute strogoj kontroli.

"Harmonizacija tih sektora je kompliciranija od elektroenergetskog sektora," upozorava profesor, dodajući da će konačna slika biti jasnija nakon revizije CBAM regulative zakazane za lipanj ove godine.

EU regulative koje definiraju CBAM

CBAM je službeno uveden kroz Uredbu (EU) 2023/956 Europskog parlamenta i Vijeća, koja je stupila na snagu u svibnju 2023. godine. U prijelaznom razdoblju (2023.–2025.), obvezna je samo prijava emisija CO₂ sadržanih u uvezenim proizvodima, dok se od 2026. uvodi obveza plaćanja CBAM certifikata.

Osim CBAM-a, važna je i Direktiva o EU sustavu trgovanja emisijama (ETS) – Direktiva 2003/87/EZ, revidirana više puta, koja propisuje pravila o tržištu emisijskih prava unutar EU.

Potencijal solara i prepreke

Iako CBAM može potaknuti prijelaz na obnovljive izvore, prepreke ostaju. "Tri su vrste solara – veliki komercijalni, industrijski za vlastitu potrošnju i oni koje postavljaju građani. Najveći problem je što zakonska regulativa još uvijek ne omogućava širu primjenu, posebno za građane i lokalne zajednice", navodi profesor.

Smatra da će se dodatne regulative u vezi s izvorima energije iz obnovljivih izvora uskoro nadopunjavati.  

"Firme koje već koriste solare i prate potrošnju energije u prednosti su jer mogu dokazati manji ugljični otisak," ističe.

Zakašnjeli koraci i manjak strategije

"Mi u BiH obično radujemo kada izazov postane veliki problem. A za iskoristiti ovu priliku potrebni su politički i društveni konsenzus – čega nemamo," upozorava Kušljagić.

Iako BiH ima prirodne potencijale za razvoj obnovljivih izvora – sunce, vjetar, voda, biomasa – nedostatak strategije i zastarjela zakonska rješenja usporavaju dekarbonizaciju.

Trenutno je u BiH instalirano oko 600–700 megavata solarne energije, dok je nacionalni plan do 2030. postaviti najmanje 1.200 megavata. Ako uzmemo u obzir sve potencijale – i tržišne, i energetske, i društvene – taj cilj nije samo realan, već i neophodan.

Prilika i prijetnja

CBAM je signal svim gospodarstvima izvan EU da će se tržišna konkurentnost sve više temeljiti na niskougljičnoj proizvodnji. Za BiH je to prilika, ali i prijetnja – sve ovisi o tome hoće li zemlja uspjeti pravodobno prilagoditi svoju energetsku i industrijsku politiku.