Brexit bi mogao izvazvati poremećaje na poljoprivrednom tržištu EU-a

Poljoprivredne i prehrambene tvrtke u Europskoj uniji možda će platiti veliku cijenu ako se stvore nove trgovinske barijere i smanji interes britanskih potrošača za proizvodima poput irskog cheddara, francuskog vina i danske slanine, upozoravaju stručnjaci i oni koji zastupaju interese toga sektora.

Na to su upozorili iz najvećeg europskog udruženja poljoprivrednih proizvođača Copa-Cogece, koje je objavilo preliminarno izvješće na 156 stranica samo mjesec dana nakon što je krajem ožujka Britanija formalno izvijestila Bruxelles da će se povući iz Europske unije.

''Poljoprivrednici ne bi trebali platiti cijenu neke političke odluke'', izjavio je predsjednik Cogece Thomas Magnusson, aludirajući na rizik trgovinskih barijera nakon Brexita poput carina.

Poljoprivrednici u ostatku 27-člane EU mogli bi se suočiti s velikim teškoćama kod izvoza na tako jedno važno tržište kao što je Britanija - neto uvoznik - ako London i Bruxelles nakon Brexita ne postignu sporazum o slobodnoj trgovini.

Cijene bi mogle snažno porasti, ako Britanija napusti carinsku uniju u sklopu 'teškog' Brexita, a što britanska premijerka Theresa May nije isključila ako ne dogovori nove trgovinske uvjeta kakve bude željela. Britanski potrošači tada bi vjerojatno kupovali manje poljoprivrednih proizvoda iz EU-a na koje su navikli u posljednja četiri desetljeća.

Oni koji bi, kako upozoravaju autori tog izvješća, mogli najviše izgubiti su proizvođači voća, povrća, govedine, mliječnih proizvoda i vina - na koje otpada golemi dio od 45 milijardi eura u godišnjem EU izvozu hrane i poljoprivrednih proizvoda u Veliku Britaniju.

Iz Copa-Cogece, čija je punopravna članica i Hrvatska poljoprivredna komora, poručuju da se čvrsto nadaju da će Europska komisija proračunima za 2019. i 2020. obuhvatiti "odgovarajuće instrumente za krizni menadžment" kako bi pomogla poljoprivrednicima pogođenim svim negativnim posljedicama Brexita.

Poljoprivreda je 17. na listi britanskog izvoza u EU, daleko iza automobilske industrije, dok je Britanija neto uvoznik poljoprivrednih proizvoda iz EU-a.

Nove trgovinske barijere također bi pogodile i britanski izvoz poljoprivrednih proizvoda u EU u godišnjem iznosu 11 milijardi funti (14 milijardi dolara), ponajprije vodećih proizvoda poput škotskog viskija i britanske janjetine.

''Bilo bi pogrešno gledati izolirano samo jednu granu ili sektor. Pregovori neće biti samo o poljoprivredi, oni će se voditi o cjelokupnom gospodarstvu'', kazao je profesor Allan Matthews s Trinity Collegea u Dublinu.

Pet zemalja članica EU posebno brine kako će se odvijati pregovori u području poljoprivrede - Njemačku, Francusku, Španjolsku, Belgiju, Nizozemsku i Irsku.

Glavobolje zadaje i činjenica da je Britanija neto uplatitelj u proračun EU-a. Brzi izračun temeljen na britanskom doprinosu i dijelu proračuna koji se rezervira za Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) ostavio bi proračunsku rupu od oko tri milijarde eura.

''Svi znamo koliko je teško uvjeriti zemlje da uplaćuju više u EU proračun. To je očito nešto u pogledu čega ne znamo kakav će biti ishod'', zaključio je, među ostalim, profesor Matthews.