BiH vodi mudriju politiku javnog duga od susjeda

Napokon bi se mogla okončati dugotrajna rasprava o tome je li BiH visoko ili umjereno zadužena država i da li njene vlasti srljaju u dužničko ropstvo ili vode odgovornu politiku kreditnog zaduživanja.

Međunarodna agencija za ocjenu državnog kreditnog rejtinga Moody's Investors Service ponudila je vlastiti odgovor na ovu dilemu: BiH je umjereno zadužena država, a njene vlasti odgovorno upravljaju politikom kreditnog zaduživanja.

Naime, jučer je Međunarodna agencija za ocjenu državnog kreditnog rejtinga Moody's Investors Service potvrdila kreditni rejting BiH-B3 sa stabilnim izgledima, uz eksplicitnu ocjenu da je “država umjereno zadužena".

Javni dug države BiH, vanjski i unutrašnji, trenutno iznosi oko 6 milijardi eura, što je tek trećina bruto domaćeg proizvoda. U usporedbi državama bivše Jugoslavije, BiH je i u apsolutnom i u relativnom smislu najmanje zadužena država.

Primjerice, javni dug Srbije premašio je 25 milijardi eura, (74 posto BDP-a), što će reći da je Srbija „po glavi stanovnika“ duplo zaduženija od BiH.

BiH još bolje stoji u usporedbi s Hrvatskom čiji je javni dug skoro tri puta veći od javnog duga BiH.

No, visina javnog duga i njegov udio u BDP-u samo je jedan fragment cijele slike. Da bi se cijela slika izoštrila, potrebno je pogledati strukturu javnog duga, uvjete pod kojim je nastao i rokove dospijeća.

U tom pogledu, BiH stoji neusporedivo bolje i od Srbije i od Hrvatske. Naime, 83 posto javnog duga BiH čine dugoročni krediti s izrazito niskom kamatom od 0,8 do 1,7 posto. Riječ je uglavnom o povoljnim kreditima Svjetske banke, EBRD-a i EIB-a koje će BiH vraćati tijekom narednih 20 i više godina.

Nasuprot tome, Hrvatska, a osobito Srbija, suočavaju se s izrazito nepovoljnom strukturom javnog duga, u kojem dominira novac prikupljen emisijom vrijednosnih papira s rokom otplate od 3-5 godina i izrazito visokom kamatom u rasponu od 5 do 6,5 posto. To znači da Srbija dvostruko veći kredit mora vratiti za tri puta kraće vrijeme i pri tome platiti kamatu koja je tri puta veća od kamate koju plaća BiH, navodi se u ekonomskoj analizi tjednika Slobodna Bosna.

BiH vodi mudriju politiku od susjeda i kod izbora valute u kojoj se zadužuje. Glavnina bh. duga nominirana je u eurima pa se nedavni rast dolara prema euru nije bitnije odrazio na visinu vanjskog duga naše države.

Srbija je pak, doslovno preko noći, svoj vanjski dug povećala za skoro milijardu eura, buduće da je 33 posto njenog ino duga nominirano u dolarima. Hrvatski dug zbog rasta dolara povećan je za 270 milijuna eura, dok je vanjski dug BiH zbog jačanja dolara dodatno narastao za 70 milijuna eura.