Za razliku od većine zemalja u svijetu i regiji, Bosna i Hercegovina trenutno ne planira barem djelomično vratiti zlato koje posjeduje iz inozemstva, iako stručnjaci upozoravaju da je riječ o pogrešnoj i rizičnoj odluci, osobito s obzirom na činjenicu da se financijski sustavi sve češće koriste kao geopolitičko oružje.
Trenutno Centralna banka BiH posjeduje oko 3,5 tona monetarnog zlata, vrijednog oko 600 milijuna KM, koje je fizički pohranjeno u Centralnoj banci Engleske.
''Zlato koje se nalazi u Londonu ili drugim velikim financijskim centrima lako je utrživo, odnosno vrlo likvidno. Prijenosom zlata u BiH, njegova utrživost bi bila smanjena. Zato je strateško opredjeljenje Centralne banke BiH da se zlatne rezerve i dalje nalaze u inozemstvu'', navode za "Nezavisne" iz Centralne banke BiH. Dodaju da je zlato dio deviznih rezervi i služi kao pokriće za domaću valutu, te se u svakom trenutku može iskoristiti i pretvoriti u eure.
Za razliku od BiH, većina zemalja posljednjih godina vraća svoje zlatne rezerve kući, dok dio i dalje ostavljaju u inozemstvu.
U regiji, primjerice, Narodna banka Srbije planira prenijeti svih oko šest milijardi dolara vrijednih zlatnih rezervi iz inozemstva u zemlju. Taj proces započeo je još 2021. godine, a guvernerka Jorgovanka Tabaković nedavno je izjavila da će i preostalih pet tona biti vraćeno ''što je prije moguće''.
Rumunjska je još 2019. donijela zakon kojim se nalaže da 90% od 61 tone zlata iz Londona bude vraćeno u zemlju, a Njemačka, druga zemlja u svijetu po količini zlatnih rezervi, također je velik dio vratila u svoje trezore.
Njemačka danas posjeduje oko 3.300 tona zlata, vrijednog više od 270 milijardi eura. Manje od 50% tog zlata još se čuva izvan zemlje – 1.200 tona u trezorima američkog FED-a i nešto više od 400 tona u banci Engleske.
Da zlato koje se ne nalazi unutar nacionalnih granica nije nužno sigurno, pokazuje i slučaj iz 2019. kada je Banka Engleske odbila vratiti Venezueli zlato vrijedno 1,2 milijarde dolara.
''Povratak zlata u granice nacionalnih država nije samo tehničko pitanje upravljanja rezervama, već i politička i strateška poruka. Iskustva iz posljednjeg desetljeća, uključujući blokade deviznih rezervi i korištenje financijskog sustava kao geopolitičkog oružja, pokazuju koliko je važno imati neposrednu fizičku kontrolu nad ključnim oblicima imovine'', rekao je ekonomski analitičar Saša Stevanović za "Nezavisne".
Po njemu, zlato ponovno stječe status ''monete suvereniteta'' – univerzalne i nezamjenjive rezerve vrijednosti. Njegova snaga leži upravo u činjenici da nije ničije obećanje.
''Što je dalje, što je dematerijaliziranije – to je nesigurnije. Zato mnoge države, uključujući i one u regiji, vraćaju zlato u svoje trezore. Nažalost, BiH i dalje ima fiskalni tretman koji obeshrabruje i institucije i građane da ulažu u zlato – jedina smo zemlja u Europi koja oporezuje investicijsko zlato PDV-om. Vrijeme je da se kod nas otvori ozbiljan dijalog o monetarnim rezervama, suverenitetu i zaštiti u vremenima globalne nestabilnosti'', zaključio je Stevanović.
