BiH povećala izvoz voća u Rusiju

Bosna i Hercegovina je u prvih šest mjeseci ove godine nastavila pozitivan trend rasta izvoza u Rusiju, a najveći napredak ostvaren je u izvozu voća, koje u prvom polugodištu 2014. nije ni bilo među deset vodećih izvoznih grupa proizvoda.

''Paralelno je smanjena vrijednost uvoza, te poboljšan ukupan odnos međusobne razmjene i smanjen deficit BiH. Kada se uzme u obzir činjenica da najviše uvozimo prirodni plin, te posredno sirovu naftu, odnosno proizvode koje (još) ne eksploatiramo u BiH, jasno je da BiH ima izraziti suficit u trgovini onim proizvodima kojima realno raspolažemo, odnosno da iz Rusije uglavnom ne uvozimo proizvode konkurentne vlastitim'', izjavio je za Fenu Igor Gavran iz Sektora za makroekonomski sustav Vanjskotrgovinske komore BiH.

Naveo je da su očekivanja za naredni period izrazito pozitivna, posebno ukoliko uspijemo ispuniti uslove i pronaći tržište za plasman mlijeka i mliječnih proizvoda.

Vodeći izvozni proizvodi iz Bosne i Hercegovine na tržištu Ruske Federacije tradicionalno su farmaceutski proizvodi, u čijem izvozu prednjači Bosnalijek d.d. Sarajevo i takav se poredak zadržao i u prvom polugodištu 2015.

''Drugu poziciju zauzima voće, uz izvrstan trend povećanja izvoza, čija je ekspanzija inicirana uzajamnim sankcijama EU i Rusije, odnosno zabranom uvoza voća, povrća i drugih proizvoda iz EU i ostalih država koje su uvele sankcije Rusiji, a nedavno su ovakve ruske sankcije proširene i na Crnu Goru'', dodao je Gavran.

Također, značajan je i izvoz kemijskih proizvoda, vozila, namještaja i obuće, ali ova struktura postaje sve raznovrsnija vremenom i širi se i broj proizvoda i vrijednost njihovog izvoza.

Vodeći uvozni proizvod, kada je riječ o izravnom uvozu, svakako je prirodni plin, koji u Bosnu i Hercegovinu stiže putem plinovoda, dok je stvarno najveća vrijednost uvoza sirove nafte za preradu u Rafineriji nafte Bosanski Brod, ali se ovaj uvoz realizira posredno (ranije najčešće evidentiran u trgovini sa Švicarskom). Električni strojevi i oprema, sirova koža i kemijski proizvodi su ostali vrijedni pažnje uvozni artikli.

Na pitanje u kojoj mjeri su uzajamne sankcije, odnosno zabrane uvoza određenih proizvoda, koje su jedna drugoj uvele Europska unija i Ruska Federacija, utjecale na trgovanje BiH i Rusije, Gavran je kazao da je takva situacija doprinijela unapređenju trgovine dviju zemalja i povećanju obima našeg izvoza.

''Posebno je poticajno djelovala na izvoz voća, povrća i drugih prehrambenih proizvoda. Nova velika prilika ukazala se omogućavanjem izvoza mlijeka i mliječnih prerađevina iz BiH u EU, što istodobno znači i mogućnost prijevoza ovih proizvoda preko EU na putu za tržište Rusije. Naravno, nakon što se ispune i svi ruski zahtjevi, odnosno provjeri njihovo ispunjavanje, kada je riječ o standardima obaveznim za njihovo tržište. Potencijali razvoja trgovine su ogromni i bez utjecaja sankcija, ali one jesu prijelomni trenutak koji sve više koristimo'', kazao je Gavran za Fenu.