BiH: Pet plaćenih neradnih dana u vrijeme vjerskih praznika

Ustavnopravna komisija Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH u ponedjeljak je utvrdila postojanje ustavne osnove te podržala principe Prijedloga zakona o neradnim danima u vrijeme vjerskih praznika u BiH, čiji je predlagač Vijeće ministara BiH.

Predloženim zakonom određen je podjednak broj neradnih dana tijekom godine za obilježavanje vjerskih praznika za muslimane, pravoslavce, katolike, pripadnike židovske i svih ostalih vjera u BiH.

Zaposleni u svim institucijama, tijelima, organizacijama, poduzećima i svim drugim oblicima organiziranja za obavljanje djelatnosti i usluga na teritoriju BiH bi, prema ovom zakonu, trebali imati pet plaćenih neradnih dana u vrijeme vjerskih praznika.

Tako bi za katolike neradni dani bili za Bogojavljenje, za Tijelovo, za Uznesenje Blažene Djevice Marije ili Veliku Gospu, za Svi svete i za Božić.

Za pravoslavce neradni dani bi bili Božić, Sveti arhiđakon Stefan, Duhovi, Veliki petak i Vaskrs.
Za muslimane su predviđena po dva dana za Ramazanski i Kurban-bajram te jedan dan po izboru vjernika u povodu Nove hidžretske godine ili rođenja poslanika Muhameda.

Neradni dani za pripadnike židovske vjere su u vrijeme blagdana Sukot, Šavuot, Pesah, Roš hašan? (Nova godina) i Jom Kipur (Dan pomirenja), a za pripadnike ostalih vjera u Bosni i Hercegovini zakonski je definirano pet dana u godini za potrebe obilježavanja vjerskih praznika.

Prilikom glasovanja o predloženom zakonu protiv je bio zamjenik predsjedavajućeg Komisije Sredoje Nović koji je tijekom rasprave kazao kako ga iznenađuje da je Vijeće ministara BiH usvojilo ovaj zakon, a da uopće nije tražilo mišljenja ni od entiteta ni od Distrikta Brčko. Po njegovim riječima, priložena su mišljenja iz 2014. godine i 'sva tri mišljenja su negativna'.

Naveo je kako misli da nije trebalo prelaziti preko tih mišljenja tek tako lako, podsjećajući kako je to bio razlog što u 2014. godini taj zakon nije više upućivan u proceduru, jer je prethodno jedan 'pao'.

Nović misli kako je trebalo ove godine, prije nego što je zakon usvojen na Vijeću ministara BiH, zatražiti ta mišljenja.

Po njegovim riječima, na razini BiH, za institucije BiH, nije ništa sporno da se zakon donese, a 'na razini entiteta i Distrikta Brčko obveza da svi donesu zakone koji će prihvatiti ono što su utvrđeni vjerski praznici'.

Zamjenik predsjedavajućeg Komisije Bariša Čolak je iznio mišljenje da treba krenuti s procedurom za predloženi zakon, a o tome kako će ona završiti odlučit će oba doma državnog parlamenta.

''Moja je želja pa probamo ovaj zakon pustiti u prvom čitanju. Mislim kako je došlo vrijeme da konačno počnemo ozbiljno o ovome razgovarati i to u Parlamentarnoj skupštini BiH'', naveo je Čolak.

Predsjedavajući Ustavnopravne komisije Halid Genjac je istaknuo da je za njega vrlo važno da je Međureligijsko vijeće dalo pozitivan stav i da su se sve vjerske zajednice pozitivno opredijelile.

Dodao je da je pristalica toga da krenu s procedurom i da pokušaju u amandmanskoj fazi određene stvari korigirati i usuglasiti.

Podsjetio je da je ranije bio protiv, ne zbog sadržaja zakona nego zbog toga što je smatrao da se cjelokupna problematika praznika na državnoj razini treba riješiti jednim zakonom.

''Imam rezervu i sada upravo iz razloga što ovo može značiti da se nikada nećemo usuglasiti u vezi sa zakonom o praznicima'', naveo je Genjac.