BiH: Od početka godine ugašeno 180 poslovnih subjekata

Samo u prvom tromjesečju ove godine iz registara pravnih osoba u BiH brisano je 180 poslovnih subjekata. Kako godina odmiče, tako se i povećava broj ugašenih gospodarskih subjekata. U siječnju ih je bilo 39, u veljači 60, a u ožujku 81 pravnih osoba.

Iako djeluje velik, ovaj broj je višestruko manji u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kada su za prva tri mjeseca prestala postojati 444 poslovna subjekta.

To, osim formalnog dijela brisanja iz registara poslovnih subjekata, znači i da je veliki broj uposlenih u tim tvrtkama ostao bez posla i sa neizvjesnom budućnošću u vezi s osiguranjem egzistencije za sebe i svoju obitelj, da je rasprodana imovina koja je godinama sticana, da je vrlo često trajno izgubljen kredibilitet vlasnika kod potencijalnih poslovnih partnera... A ne mora biti tako.

Stečaj ne treba pokrenuti na vrijeme

Ma koliko pokazatelji s početka ove godine djelovali utješno, i broj od 180 pravnih osoba koja su prestala postojati bi mogao biti manji. Da bi se to ostvarilo, potrebno je promijeniti način razmišljanja velikog broja domaćih gospodarstvenika, odnosno treba znati da stečaj ne mora značiti i kraj, odnosno likvidaciju poduzeća.

Najvažniji preduvjet da bi se izbjegla likvidacija, kako se završava veliki broj stečajnih postupaka u BiH, je da se stečaj pokrene na vrijeme.

''Stečaj je zakonom utvrđen postupak koji se provodi nad imovinom dužnika radi namirenja povjeritelja. Pored toga stečajem se onemogućava dalje loše poslovanje gospodarskog subjekta. Stečajni postupak ne mora završiti brisanjem gospodarskog subjekta već reorganizacijom kada gospodarski subjekt nastavlja sa poslovanjem'', istakla je direktorica Pravne službe LRC-a Sabina Mašović.

Stečajni upravnik Mehmed Vranac nudi plastično objašnjenje što jeste ideja stečaja i zašto bi se on trebao pokretati.

''Tvrtka koja ima poteškoća u poslovanju možemo promatrati kao bolesnog čovjeka. On mora ići u bolnicu, a to je stečajni postupak. U bolnici, odnosno stečajnom postupku, će se ustanoviti dijagnoza od čega čovjek/tvrtka boluje, ustanovit će se kakva je to priroda bolesti, da li se izvor te bolesti može sanirati, da li neke dijelove tijela/tvrtke treba ukloniti za spas cijelog organizma/tvrtke te koja je to terapija koju lice/tvrtka treba uzimati radi prirode svoje bolesti.
Ukoliko navedeno da rezultata isto kao organizam kod čovjeka terapija će dati rezultata i tijelo/tvrtka mora neminovno ozdraviti, a to je plan reorganizacije. Ukoliko je priroda bolesti takva da ni terapija neće dati rezultata, tada je neminovno da tijelo/tvrtka odumire i to znači likvidacija, odnosno trajno gašenje subjektiviteta tvrtke – naglasio je Vranac.

Prema njegovim riječima neophodno je razbiti tabu, koji vlada među velikim brojem gospodarstvenika, o tome što je stečaj, a to se najlakše može postići tako što će se poduzetnici i menadžeri podrobno upoznati sa Zakonom o stečajnom postupku.

''Poslovni ljudi moraju shvatiti da stečajni postupak znači stvarnu dijagnozu problema tvrtke i odgovor na pitanje da li tvrtka sa svojom trenutnom koncepcijom može nastaviti na tržištu djelovati i dalje ili tako više ne ide jer je potrebna korijenita revizija kako organizacije tako i djelovanja tvrtke. Ovo se treba shvatiti kao pomoć rukovodstvu tvrtke, a nikako kao sankciju radi neuspješnog poslovanja'', dodaje Vranac.

Odbijeno 45 stečajnih postupaka

U prvom tromjesečju ove godine pokrenuto je 60 stečajnih postupaka, odnosno za osam više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U isto vrijeme u našoj zemlji zaključen je 31 stečajni postupak, što je za 19 manje u odnosu na razdoblje siječanj-ožujak 2015. godine. U prvom kvartalu ove godine odbijeno je 45 stečajnih postupaka, dok ih je u istom razdoblju 2015. bilo 25.

Stečajni postupak bi se trebao pokrenuti u trenutku kada tvrtka postaje insolventna, odnosno kada od prihoda, ostvarenog redovnim poslovanjem ne može izmiriti sve svoje obaveze, poput isplate plaća i doprinosa radnicima, poreza državi, rata kredita bankama, ili roba i usluga dobavljačima.

''Proceduru pokretanja stečaja može pokrenuti sam gospodarski subjekt, odnosno vlasnik, ili zainteresirana osoba, odnosno povjeritelj. Organi stečajnog postupka su stečajni sudac, privremeni stečajni upravnik, stečajni upravnik i skupština povjerilaca. Stečaj je sudski postupak, a mjesno nadležan sud za provođenje stečaja je onaj na kojem gospodarski subjekt koji ide pod stečaj ima sjedište'', pojasnila je Mašović, napomenuvši da se u postupku stečaja ne može vršiti unovčavanje i dioba imovine ukoliko se stečaj provodi u smislu reorganizacije.

''Moguće je grupno sa povjeriteljima, ukoliko im se kvalitetno prezentira stanje imovine tvrtke, da se postigne određeni dogovor oko pitanja reprograma njihovih potraživanja, uključujući i javne prihode, te u konačnici da se predvidi i otpis dijela dugovanja i njihova obročna uplata. To mora pratiti reorganizacija tvrtke, sa ili bez smanjenja broja zaposlenih, nuđenje određenih kolaterala pa u konačnici i korištenje kreditnih sredstava banke radi izmirenja tako reprogramiranih obaveza'', kazao je Vranac.

Najviše stečaja na početku ove godine otvoreno je u oblastima gradnje stambenih i nestambenih zgrada, posredovanja u trgovini raznovrsnim proizvodima i u trgovini drvom, građevinskim materijalom i sanitarnom opremom. U prvom tromjesečju 2016. najviše stečajnih postupaka zaključeno je u sektorima proizvodnje metalnih konstrukcija i njihovih dijelova, trgovina na veliko metalnom robom, instalacijskim materijalom, uređajima i opremom za vodovod i grijanje, te u pomoćnim uslugama u šumarstvu.

Stečaj i likvidacija nisu isti postupci

Po broju otvorenih, ali i zaključenih stečajnih postupaka „lider" je Sarajevo, što je i razumljivo, s obzirom da u bh. prijestolnici egzistira najveći broj gospodarskih subjekata, dalje slijede Tuzla, Banja Luka, Bijeljina, Gračanica i Trebinje, a po broju zaključenih stečaja na listi su redom Gračanica, Tuzla, Zenica i Gradačac.

Nažalost, zbog neinformiranosti i predrasuda domaći poduzetnici na sve moguće načine pokušavaju izbjeći stečaj kao oblik ozdravljenja tvrtke. Na taj način, umjesto ozdravljenja, započinju agoniju koja, gotovo po pravilu, završava likvidacijom i gašenjem poduzeća. A stečaj i likvidacija nisu isti postupci, kako ni formalno, tako ni prema pravilima po kojima se provode.

''Likvidacijski postupak se provodi nad pravnim osobama i služi potpunom namirenju svih povjeritelja unovčavanjem imovine, ovdje nije pretpostavka insolventnost gospodarskog subjekta kao što je slučaj sa stečajem. U praksi se često dešava da se obustavi likvidacijski postupak i otvori stečaj zbog neispunjavanja uvjeta za provođenje likvidacije što praktično znači da gospodarski subjekt nema dovoljno sredstava za namirenje svih povjeritelja'', izjavila je Mašović.

Dakle, stečaj je zakonski definiran kao postupak kojem je svrha spašavanje tvrtke i zbog toga se nastoji sačuvati imovina, a prije svega oprema za rad, dok u likvidaciji sve što neka tvrtka posjeduje ide „na doboš" radi namirenja dugovanja.

U prvom kvartalu ove godine u našoj zemlji je otvoreno ukupno 213 likvidacijskih postupaka, što je za četiri više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U istom razdoblju zaključena su 124 likvidacije, što je mnogo manje od 408 zaključenih likvidacijskih postupaka u prva tri mjeseca 2015. Primjera radi, samo u siječnju prošle godine zaključeno je 307 likvidacija.

Kao i u slučaju stečaja, po broju likvidacija vodi Sarajevo. Nakon Sarajeva, najviše likvidacijskih postupaka otvoreno je u Tuzli, Banja Luci, Mostaru, Zenici, Visokom, Tešnju, Trebinju, Živinicama i Bihaću, dok po broju zaključenih likvidacijskih postupaka slijede Tuzla, Mostar, Zenica i Široki Brijeg.

Gledano prema gospodarskim granama, likvidacijski postupci su najčešće otvarani u djelatnosti restorana i ostalih objekata za pripremu i usluživanje hrane, cestovnom prijevozu robe i nespecijaliziranoj trgovini na veliko, dok ih je najviše zaključeno u gradnji stambenih i nestambenih zgrada, nespecijaliziranoj trgovini na veliko i trgovini na malo odjećom u specijaliziranim trgovinama.

Ono što je posebno značajno za povjerioce je da se blagovremeno prijave na oglas za pokretanje stečajnog ili likvidacijskog postupka, te da dostave obračun svojih potraživanja. Bez toga više ne postoji niti teoretska šansa ni pravni put da će naplatiti svoj novac.

U BiH objavljeno 483 oglasa o pokretanju stečaja ili likvidacije

''Prijavu treba da prati i odgovarajuća popratna dokumentacija koja je najčešće definirana u oglasu o otvaranju stečaja, odnosno likvidacije. Ono na što treba posebno obratiti pažnju je obračun kamata koji se dostavlja uz prijavu. Kamate se obračunavaju do dana donošenja rješenja, a ne do dana njegove objave. Također je specifična situacija sa obračunom takse jer se taksa obračuna na ukupno potraživanje, koje uključuje glavnicu, kamate i troškove'', pojasnila je Mašović.

Prema njenim riječima LRC kontinuirano prati objavljivanje oglasa o otvaranju stečaja, odnosno likvidacija u službenim novinama entiteta i radi analize na ovu temu. Svim svojim klijentima LRC dostavlja obavijesti za svaku firmu koju su provjeravali u bazi LRC-a što omogućava pravovremenu reakciju, odnosno prijavu u stečajnu ili likvidacijsku masu. Također, prati i pokretanje postupaka stečaja ili likvidacija za sve sudske postupke za naplatu potraživanja koje vode za svoje klijente. U tom kontekstu treba spomenuti primjer naplate od tvrtke Intermerkur nova gdje su svi povjerioci blagovremeno obaviješteni, prijavljeni i djelomično naplaćeni.

O koliko obimnom poslu se radi ilustrira podatak da je u prvom kvartalu ove godine u BiH objavljeno 483 oglasa o pokretanju stečaja ili likvidacije, od toga 400 u FBiH, a u RS-u 83. U istom razdoblju prošle godine bilo je skoro pa dvostruko više objavljenih oglasa i to ukupno 788, od čega u FBiH 388, a u RS-u 400, priopćeno je.