BiH među državama s najmnogobrojnijom dijasporom: Novac iz dijaspore trošimo na egzistenciju

Centar za ekonomska istraživanja (CEDAR) tijekom svog rada od lipnja prošle do lipnja ove godine koji se odnosio na ukupne devizne doznake za našu zemlju, došao je do interesantnih podataka. Poznato je da čak 43,4 posto Bosanaca i Hercegovaca živi van BiH, što našu zemlju svrstava u red država s najmnogobrojnijom dijasporom.

U Centralnoj banci BiH trenutno se još prikupljaju podaci o ukupnim doznakama, ali prema istraživanjima CEDAR-a najviše doznaka stiže iz SAD-a i zapadne Europe, što je vezano uz visinu primanja u tim zemljama.

Prema podacima Svjetske banke, doznake u 2012. godini iznosile su 2,715 milijardi KM, odnosno 10,8 posto bruto domaćeg proizvoda. Taj iznos je nešto manji prema procjenama Centralne banke BiH zbog različitih podataka o iznosima novca poslanog neformalnim kanalima, osobno ili putem posrednika.

Lejla Kamenjaš iz CEDAR-a kaže da su ograničeni podaci o upotrebi doznaka u BiH te da su dosadašnja istraživanja pokazala da se najveći iznos koristi za tekuću potrošnju, zatim za edukaciju djece te dio za štednju, a pretpostavlja se da se i ta štednja poslije utroši za svakodnevne egzistencijalne potrebe bh. stanovništva koje prima dotacije iz inozemstva.

"Istraživanje koje je CEDAR proveo u koordinaciji s kolegama iz Makedonije i s Kosova sugerira da doznake smanjuju apsolutni nivo siromaštva, ali ne i relativni, jer većina novca se ne šalje najsiromašnijima nego skoro podjednako svim prihodovnim grupama",  kaže Kamenjaš.

Ona pojašnjava da devizne doznake utječu na reduciranje financijske nejednakosti među stanovništvom u BiH te je evidentan značaj doznaka za ekonomiju BiH. Značajan podatak je da postoji mnogo obrazovanih emigranata i njihovih potomaka koji su stekli određene vještine na stranim tržištima i spremni su da ponude svoje usluge u BiH i to privatnim kompanijama 37 posto, obrazovnim i istraživačkim institucijama 32 posto te vladinim institucijama 31 posto.

"Međutim, evidentan je problem nedostatka informacija i kontakata u BiH kojima bi se potencijalni investitori i visokoobrazovani ljudi obratili za podršku pri realizaciji svojih ideja za ekonomski razvoj zemlje i poboljšanje života svih njenih građana. Ključna obaveza koja stoji pred našim institucijama je da aktivnim pristupom pruže ruku suradnje našoj dijaspori", dodaje Kamenjaš.