BiH kasni 60 godina

Ekonomska aktivnost na Zapadnom Balkanu se usporava, uz nastavak pada investicija i izvoza u šest zemalja regije, ali nezaposlenost je na povijesno niskoj razini, poručeno je na prezentaciji redovnog ekonomskog izvještaja Svjetske banke o nedavnim ekonomskim kretanjima u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.

Prema procjeni novog Redovnog ekonomskog izvještaja Svjetske banke, pod nazivom 'Rastuće neizvjesnosti', rast će u 2019. godini iznositi 3,2 posto, što je pad u odnosu na 3,9 posto u 2018.

Prema izvještaju Svjetske banke, rast je nastavljen u Sjevernoj Makedoniji u 2019. nakon značajnog usporavanja. Na Kosovu se očekuje i dalje rast od četiri posto.

Ekonomija ne raste dovoljno brzo

Emanuel Salinas, šef ureda Svjetske banke za BiH i Crnu Goru izjavio je da se u zemljama regije ostvaruje rast, ali ne dovoljno brzo.

"To je ključni problem. Već smo ranije govorili da bi po sadašnjoj stopi rasta Bosni i Hercegovini trebalo 60-ak godina dostigne sadašnju razini ekonomskih prihoda u Europi. To nije prihvatljivo. Zašto je tako bitno da ekonomija ne raste dovoljno brzo? Vidimo da zemlja gubi stanovništvo, a ljudski kapital je njezin najznačajniji kapital", rekao je Salinas.

Viša ekonomistica u Svjetskoj banci Edith Kikoni istaknula je da se usprkos ekonomskom usporavanju, u regiji se nastavlja rekordno smanjenje nezaposlenosti.

Sve više žena ulazi u radnu snagu

''Nezaposlenost je na povijesno niskoj razini poslije značajne stope rasta iz 2018. Vidimo da sve više žena ulazi u radnu snagu i smanjuje se nezaposlenost mladih. Bez obzira na smanjenje nezaposlenosti i dalje vidimo da su ukupne stope zaposlenosti vrlo niske. Na području Zapadnog Balkana još uvijek manje od polovine radno-aktivnog stanovništva ima posao”, izjavila je Kikoni.

U usporedbi s prošlom godinom, do lipnja ove godine otvoreno je 150.000 novih radnih mjesta u regiji. Čak i uz ova pozitivna ekonomska kretanja, tek 44 posto stanovnika radno-aktivne dobi na Zapadnom Balkanu ima posao.

Na Kosovu i u Bosni i Hercegovini neaktivnost se povećala u 2019. godini, što sugerira da je više ljudi napustilo tržište rada nego što je onih koji su pronašli posao, navodi se u izvještaju Svjetske Banke.

Iako se za 2020. i 2021. godinu predviđa rast regionalne ekonomije, on će ostati neznatno ispod desetogodišnjeg maksimuma postignutog 2018. godine.

Sandra Hlivnjak, ekonomista Svjetske banke za BiH dala je kratak osvrt na ekonomska kretanja u zemlji. Istaknula je da se u 2019. godini u BiH, kao i u ostalim zemljama regije, osim Kosova, očekuje usporenje ekonomskog rasta.

Najveći problem

''Ono što mislimo da je najveći problem je struktura rasta u kojoj potrošnja najviše dominira. Oblast u kojoj se kreira najveći dio dodatne vrijednosti je oblast usluga, što nije održivi model koji možemo željeti da vidimo za ekonomiju'', kazala je Hlivnjak.

Dodala je da je za ekonomski rast u BiH bitno da se fokus preusmjeri s uvoza na izvoz, s javnog na privatni sektor i sa potrošnje na investicije.

''Jedino tako može doći do kreiranja novih radnih mjesta, ali ne samo novih radnih mjesta u oblasti usluga, nego i u oblasti industrije i onih grana koje mogu doprinijeti da svaka zemlja ide k boljem'', kazala je Hlivnjak.

Zemlja više uvozi, nego što izvozi

Kada je u pitanju vanjski račun bh. ekonomije, Hlivnjak je istaknula da je deficit i dalje prisutan.

''Znači da je zemlja neto dužnik, a ne neto kreditor. Da više uvozi, nego što izvozi. Na neki način je u nepovoljnoj poziciji. Ali, ukoliko je taj deficit na tekućem računu održiv, ukoliko se može financirati, onda je to dobro. Pitanje je na koji način financiran deficit tekućeg računa. Ako nije financiran iz deviznih rezervi Centralne banke, to je pozitivan faktor. U BiH to nije slučaj. Deficit se uglavnom financira iz ostalih investicije, a to su novo zaduživanje'', pojasnila je Hlivnjak.

Iz Svjetske banke su poručili da je glavni rizik za ekonomski rast BiH izazovan politički ambijent, koji otežava strukturalne reforme i koji će nastaviti odlagati EU integracije. Na vanjskoj strani, spor rast u EU i povećanje regionalnih i globalnih trgovinskih tenzija su glavni negativni rizici.