Ponašanje nekih političkih aktera u BiH u vezi s IPA bespovratnim sredstvima pomoći Europske unije od skoro 100 milijuna eura, i to u vrijeme vrlo ozbiljne ekonomske krize i nezaposlenosti, nije samo uvreda za domaće birače koji su prije skoro godinu dana dali svoj glas sadašnjim akterima vlasti u entitetima i na državnom nivou, već i za porezne obveznike u članicama EU-a, izjavio je danas Feni politički analitičar i dugogodišnji pratitelj događanja u Briselu Zekerijah Smajić.
- Mnogo je to veća uvreda i katastrofalno loša poruka za porezne obveznike zemalja članica Europske unije koji također već treću godinu žive s posljedicama globalne recesije, ali svoje poreske obaveze ne prestaju zbog toga da izmiruju. Iz njihovih zarada se uzima i dio za zajednički budžet u Briselu, a više od pet milijardi eura stiglo je u Bosnu i Hercegovinu kako bi se otklonile posljedice rata i ubrzale reforme na putu ka Europskoj uniji, navodi Smajić.
On poručuje da koja god od domaćih političkih opcija ima sklonosti ka negiranju ovakvih činjenica, zaslužuje da bude kažnjena na svakim narednim izborima, a lokalni su već najesen naredne godine.
Smajić dalje upozorava kako bi druga sankcija morala biti sadržana u narednom Godišnjem izvještaju o napretku u kojem Europska komisija već jedanaest godina gotovo rendgenski oslikava sve dobre i loše poteze vlasti, nevladinog sektora, medija i građana BiH na putu europskih integracija.
Takva specifikacija stanja i krivaca bit će sastavni dio godišnjeg plana djelovanja novog šefa Delegacije i Specijalnog predstavnika EU, ambasadora Petera Sorensena, koji je početkom rujna doputovao u Sarajevo s ojačanim mandatom i jednoglasnom podrškom europske 27-rice.
- Ako se veoma brzo ne odmrzne proces europskih integracija i konačno ne počne govoriti o poimeničnim krivcima za blokade, Bosna i Hercegovina će izgubiti i posljednju šansu da se otrgne iz ponora i krene putem kojim Crna Gora i Srbija, da Hrvatsku i ne spominjem, munjevito napreduju, kazao je Smajić.
U Europskom pokretu BiH smatraju da je u trenutnoj situaciji izuzetno veliki luksuz, koji BiH ne može priuštiti, odbiti i jedan miliijn eura ili KM, a ne gotovo 200 miliijuna KM koje bi itekako dobrodošle BiH u ovom teškom trenutku, kako ekonomskom tako i političkom.
- Smatramo da se mogao naći neki kompromis da se ta sredstva dobiju, kazao je Feni predsjednik Europskog pokreta Predrag Praštalo.
- Kada se svi bore za svaki cent sredstava Europske unije, sigurno će negativno biti ocijenjeno da jedna zemlja odbija veliku financijsku podršku, poručio je Praštalo.
Bosna i Hercegovina iz IPA fondova za 2011. može iskoristiti 96 milijuna eura za jačanje institucija, unapređenje infrastrukture, povećanje zaposlenosti i druge namjene. Međutim, dio predviđenih projekata odbacila je Republika Srpska, nakon čega je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine 7. rujna utvrdilo smanjenu listu sa 14 projekata u vrijednosti od 88 milijuna eura. Tu revidiranu listu odbila je prihvatiti Vlada Federacije BiH na posljednjoj sjednici.
Iz Brisela su u međuvremenu dolazili izvještaji da će ova sredstva, zbog nepostojanja dogovora unutar BiH, biti preusmjerena drugdje u regiji.