Bruto domaći proizvod (BDP) Bosne i Hercegovine za 2024. godinu iznosio je nominalno 53 milijarde i 528 milijuna KM, što je u odnosu na prethodnu godinu porast od 7,2 posto, dok je realni rast iznosio tri posto.
Iako prema najnovijim podacima Agencije za statistiku Bosna i Hercegovina lagano napreduje, u taj podatak bi teško uvjerili građane BiH koji konstantna poskupljenja i udare na džepove sve teže podnose. Zbog toga smo provjerili kako stojimo u usporedbi s ostalim državama Europe.
BDP po stanovniku iznosi 15.688 KM (8.021 eura ili 8.679 američkih dolara), objavila je Agencija za statistiku BiH.
Promatrano po djelatnostima, značajniji nominalni rast bruto dodane vrijednosti ostvaren je u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (13,4 %) te u financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja (12,2 %).
Bosna i Hercegovina i dalje se nalazi pri samom dnu europske ljestvice kada je riječ o nominalnom bruto domaćem proizvodu (BDP) po glavi stanovnika. S iznosom od nešto više od 8.620 američkih dolara, BiH zauzima peto najniže mjesto među svim europskim državama.
Lošiji rezultat bilježe samo Ukrajina (7.161 USD), Kosovo (7.096 USD), Bjelorusija (7.136 USD) i Moldavija (7.304 USD), pokazuju podaci s platforme World Economics, koja je usporedila 44 europske ekonomije.
Prosječni BDP po glavi stanovnika u Europi iznosi čak 37.459 USD, što je više nego četiri puta više od BiH. Na vrhu liste nalaze se Luksemburg (140.941 USD), Irska (108.919 USD) i Švicarska (104.585 USD).
Čak i države regije koje nisu članice EU, poput Crne Gore (13.508 USD), Srbije (14.255 USD) i Albanije (10.527 USD), imaju znatno viši BDP po stanovniku.
BDP po glavi stanovnika pokazuje koliko bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prosjeku ''otpada'' na svakog stanovnika neke zemlje u jednoj godini. Ovaj pokazatelj koristi se za procjenu ekonomskog standarda i usporedbu razvijenosti među državama, iako ne odražava stvarnu raspodjelu bogatstva među građanima.
Prema podacima Eurostata za 2024. godinu, Luksemburg i Irska zabilježili su najviše razine BDP-a po stanovniku unutar Europske unije. Luksemburg prednjači s vrijednošću koja je 142 posto iznad prosjeka EU-a, dok Irska bilježi 111 posto iznad prosjeka. Na suprotnoj strani ljestvice nalazi se Bugarska, čiji je BDP po stanovniku 34 posto ispod prosjeka EU-a, što je čini članicom s najnižim ekonomskim pokazateljima po glavi stanovnika.
Unatoč velikim razlikama u BDP-u po stanovniku, razine stvarne individualne potrošnje (AIC) pokazuju nešto homogeniju sliku, iako su razlike i dalje značajne diljem Europe. AIC, odnosno stvarna individualna potrošnja, pokazuje koliku vrijednost roba i usluga stanovništvo uistinu koristi za osobne potrebe, bez obzira na to financiraju li ih sami građani ili država.
Za razliku od BDP-a, AIC bolje odražava životni standard jer uključuje troškove zdravstva, obrazovanja, stanovanja i ostalih usluga koje građani stvarno konzumiraju što ga čini korisnijim pokazateljem za usporedbu kvalitete života među zemljama.
Luksemburg je i u ovom segmentu zabilježio najvišu razinu AIC-a, koja je 41 posto iznad prosjeka EU-a, te je istovremeno imao najvišu razinu cijena, 51 posto višu od prosjeka.
Podaci za razdoblje 2014. – 2024. prikazani su u indeksima obujma BDP-a po stanovniku i potvrđuju da je disperzija među državama članicama i dalje izrazita. Luksemburg i dalje ima najveći BDP po stanovniku među svih 36 analiziranih europskih zemalja, čak 2,4 puta iznad prosjeka EU-a.
Ova iznimno visoka vrijednost dijelom se objašnjava činjenicom da u Luksemburgu radi velik broj stranih radnika koji svakodnevno dolaze iz susjednih zemalja. Iako ti radnici nisu dio rezidentnog stanovništva, njihov doprinos BDP-u ulazi u nacionalne statistike Luksemburga, dok se njihova osobna potrošnja bilježi u državama iz kojih dolaze.
U slučaju Irske, visoka razina BDP-a po stanovniku povezuje se s prisutnošću velikih multinacionalnih kompanija koje na iranskom teritoriju imaju intelektualno vlasništvo. Prihodi od tzv. ugovorne proizvodnje povezani s tim vlasništvom ulaze u BDP Irske, iako se velik dio zarade vraća inozemnim vlasnicima tih poduzeća.
Prema podacima Eurostata za 2024. godinu, Bosna i Hercegovina nalazi se pri samom dnu europske ljestvice kada je riječ o bruto domaćem proizvodu (BDP) i stvarnoj individualnoj potrošnji (AIC) po glavi stanovnika.
S indeksom BDP-a koji iznosi manje od 40 % prosjeka Europske unije te AIC-om koji jedva doseže 35 %, BiH bilježi jedan od najslabijih ekonomskih učinaka i najnižih životnih standarda u Europi. Usporedbe radi, čak i susjedne zemlje izvan EU, poput Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, imaju nešto više pokazatelje.
Jedina zemlja koja se nalazi u još lošijem položaju prema ovim podacima je Albanija, koja ima niže indekse i BDP-a i AIC-a po glavi stanovnika od BiH, što je čini najsiromašnijom zemljom Europe prema ovim pokazateljima.
U razdoblju od 2014. do 2024. BDP po glavi stanovnika za europske zemlje varirao je u odnosu na prosjek Europske unije, koji je postavljen na indeks 100.
Najvišu razinu u 2024. godini bilježi Luksemburg s indeksom 242, što znači da njegovi građani ostvaruju više nego dvostruko veću ekonomsku vrijednost od prosjeka EU. Slijede Irska i Nizozemska, koje također značajno nadmašuju prosjek, dok se većina srednjoeuropskih zemalja poput Češke, Slovenije i Poljske postupno približava toj vrijednosti.
Na suprotnom kraju nalaze se zemlje zapadnog Balkana i istočne Europe, uključujući Bosnu i Hercegovinu, koja s indeksom od 35 bilježi najniži BDP po glavi stanovnika u Europi.
Prema podacima Eurostata za razdoblje od 2014. do 2024. godine, Bosna i Hercegovina dosljedno bilježi najniži BDP po glavi stanovnika u Europi, izražen kao postotak prosjeka Europske unije.
Iako je između 2014. i 2023. godine zabilježen blag rast s 30 % na 36 % EU prosjeka, najnoviji podaci za 2024. pokazuju pad na 35 %, čime je zemlja dodatno zaostala u odnosu na druge europske države.
Usporedbe radi, čak su i Albanija, Sjeverna Makedonija i Srbija zadržale stabilniji ili viši indeks u istom razdoblju.
Podsjetimo, Sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za lipanj 2025. godine iznosi 3.180,40 KM.
Prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za travanj ove godine iznosila je 1.545 KM (posljednji podatak objavljen od strane Federalnog zavoda za statistiku).
Minimalna plaća prema Odluci Vlade FBiH je 1.000 KM. Pokrivenost Sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom je 48,58 posto. Pokrivenost Sindikalne potrošačke košarice minimalnom plaćom je 31,44 posto.
