Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Slovenija, Estonija, Latvija, Litva, Cipar i Malta u svibnju 2004. pridružile su se Europskoj uniji (EU), a 10 godina kasnije analitičari Raiffeisen Researcha u posebnom izvještaju promatrajući učinak pet srednjoeuropskih zemalja članica zaključili su da proširenje EU predstavlja uspješnu priču - ne samo za regiju, nego i za Austriju.
Gunter Deuber, rukovoditelj Odjela istraživanja tržišta obveznica i valuta za srednju i istočnu Europu pri Raiffeisen Bank International (RBI) i glavni autor izvještaja, izjavio je da, iako je to bilo najveće pojedinačno proširenje u povijesti EU u vidu broja novih zemalja članica i populacije, ukupnom BDP-u EU je dodalo samo 4,8 postotaka.
- Uprkos tome, proširenje je imalo neizmjeran značaj za ekonomski razvoj pet novih zemalja članica srednje Europe - istaknuo je Deuber.
U izvještaju je navedeno da je udio pet srednjoeuropskih država u ukupnom BDP-u EU porastao s 4,2 posto, koliki je bio 2004., na 5,7 posto u 2013., a da se prosječni BDP po glavi stanovnika (po paritetu kupovne moći) u srednjoj Europi, u usporedbi s prosjekom EU, povećao za 12 posto poena od 2004.
Također, udio regije srednje Europe u izvozu EU na svjetska tržišta povećan je sa 6,2 posto u 2004. na 9,7 posto u 2013.
Ostali indikatori, poput niskih stopa nezaposlenosti, solidnih nivoa javnog duga, relativno stabilnih kreditnih rejtinga država ili solidnog razvoja bankarskog sektora, također potvrđuju visok stupanj otpora u cikličnim kretanjima u većini srednjoeuropskih ekonomija i kvalitet ekonomskog rasta u regiji.
- Budući da oko 80 posto regionalnog BDP-a u srednjoj Europi potječe od Poljske, Češke i Slovačke, nedavni ekonomski i politički nemiri u Mađarskoj i Sloveniji imali su samo mali utjecaj na cjelokupni uspjeh regije. S obzirom na solidan rezultat, ne iznenađuje da financijska tržišta većinu srednjoeuropskih država smatraju prilično blizu takozvanim 'glavnim' zemljama euro područja. S tim u vezi, 10. godišnjica EU proširenja na srednju Europu trebala bi potisnuti mišljenja u pogledu podjele unutar EU na istočne i zapadne zemlje - rezimirao je Deuber.
Govoreći u apsolutnim vrijednostima, austrijska ekonomija jedan je od najvećih investitora općenito u srednjoj i istočnoj Europi (CEE), a posebno u srednjoeuropskom regionu.
Na Austriju se odnosi oko 13 posto ukupnih direktnih stranih investicija zapadnoeuropskih zemalja u srednju Europu, dok udio Njemačke iznosi 20 posto.
Relativna pozicija Austrije u bankarskom sektoru je čak jača nego njena pozicija u realnoj ekonomiji, s obzirom na to da u srednjoeuropskoj regiji austrijske banke čine 20 posto ukupne izloženosti zapadnih banaka, u usporedbi sa 14 posto koji se odnose na njemačke banke.
Trenutne prognoze za rast BDP-a u srednjoeuropskoj regiji od 2,5 posto (za 2014.) i 2,8 posto (za 2015.) ne samo da su iznad prosjeka srednje i istočne Europe (1,2 posto u 2014. i dva posto u 2015.) nego su i značajno više od prognoze rasta za euro područje (1,5 posto i dva posto, respektivno).
Stoga će pozitivna događanja u srednjoj Europi i dalje ići u prilog austrijskoj ekonomiji, zbog čega će Austrija biti jedna od zemalja s najviše koristi od EU proširenja iz 2004., navedeno je u izvještaju analitičara Raiffeisen Researcha.