Apel za rijeku Neretvu: Delta Neretve kakvu poznajemo danas može nestati

'Apel za rijeku Neretvu' naziv je konferencije koju su danas organizirale nevladine organizacije Eko-Most iz Mostara i Modro Zelena iz Metkovića.

Ovo je zapravo inicijativa za podizanje svijesti o mogućim opasnostima, kao i o mogućim rješenjima problema provedbe hidroenergetskog projekta 'Gornji Horizonti' u slivu rijeke Trebišnjice.

„Danas zapravo predstavljamo završetak projekta pod nazivom 'Negativni utjecaji projekta 'Gornji Horizonti' na bazen rijeke Neretve i Trebišnjice'.

Radionicu smo nazvali 'Hutovo Blato u sjeni hidroenergije', da bi pokušali objasniti, na jednom klasičnom primjeru, koji će se svi eventualni negativni utjecaji dogoditi na Neretvi ukoliko se ostvari projekt koji je zamišljen,“ rekao je za Bljesak.info Željko Marić iz udruge Eko-Most.

„Ono što mi iz nevladinog sektora uz potporu WWF-a tražimo je da se revidiraju studije utjecaja na okoliš, nastale 50-ih godina prošlog stoljeća, te prilagode današnjem vremenu da bi se projekt kvalitetnije proveo uz uključenje segmenta zaštite okoliša za korist i dobrobit svih nas,“ nadodao je Marić.

Manjak vode koji može nastati zbog preusmjeravanja za potrebe proizvodnje električne energije u hidro-energetskom sustavu na Trebišnjici, najviše bi pogodio zaštićena područja kao što je Park prirode Hutovo Blato i deltu Neretve u RH.

Problematično je to što se projekt 'Gornji Horizonti' pokušava izvesti prije prihvaćanja Plana upravljanja slivovima Neretve i Trebišnjice, u čiju izradi su uključene RH i oba entiteta BiH.

Hidroenergetski sustav na rijeci Trebišnjici u trenutnom obliku predstavlja ozbiljnu opasnost za ljude i prirodu jer će omogućiti da se iz sliva Neretve i Trebišnjice preusmjeri ogromna količina vode prema HE Dubrovnik 1 i planiranoj HE Dubrovnik 2, ukupno veća nego cijeli protok Neretve u Mostaru. Ovaj zahvat može imati drastičan utjecaj na hidrološke, hidrogeološke i ekološke prilike u cijeloj istočnoj Hercegovini, sve do delte Neretve i Malostonskog zaljeva.

„Glavni problemi su što će se dodatno smanjiti dotok vode konkretno Hutovo Blato i delta Neretve, manji dotok vode znači i manje riba, samim tim i manje ptica. A upravo područje Hutovog Blata je zaštićeno jer u njemu obitava 162 vrste ptica.

Zbog manjeg priliva te vode, dolazi do dodatnog zaslanjenja, pa se čak može dogoditi da delta Neretve kakva je danas, nestane. Mandarine koje su brend i druge voćarske i povrtlarske kulture bi mogle nestati. Ako one nestanu, nestat će i ljudi“, kazao je Marić.

“Prekograničnu suradnju smo ostvarili kroz protekle godine, priča se vodi za cijeli sliv Neretve tako da je i taj prekogranični prostor ugrožen s projektima koji se rade u slivu. Konkretno što s emože uraditi povodom ovog projekta je da se prije svega javnom kampanjom ukaže na negativne posljedice.

Već imamo negativne primjere pogotovo u slivu Neretve i na Trebižatu, a samo područje Popovog polja je utjecalo na školjkarstvo i na zaslanjene toka Neretve na lijevoj strani“, kazao je za Bljesak.info Nebojša Jerković iz udruge Modro-Zeleni.