Američke ekonomske sankcije prema Kubi koštale su ovu otočnu zemlju samo tijekom protekle godine 3,9 milijardi američkih dolara gubitka u oblasti vanjske trgovine, što samo doprinosi ukupnoj ekonomskoj šteti koju je Kuba pretrpjela za 55 godina američkih sankcija, a koja iznosi 116,8 milijardi dolara, objavljeno je danas u Havani.
Ovi podaci objavljeni su u izvještaju koji Kuba priprema za Ujedinjene narode, što čini svake godine tražeći donošenje rezolucije kojom bi se okončao američki ekonomski embargo, kao i druge sankcije koje Kuba trpi zbog komunističke vlade, prenosi Reuters.
UN su za proteklih 22 godine prihvaćale rezoluciju i to s velikom većinom. Posljednji put za rezoluciju je glasovalo 188 zemalja, a protiv su bile dvije - Amerika i Izrael.
Iako se mnogi američki saveznici pridružuju kritikama Washingtona protiv kubanskog jednostranačkog sustava i represije prema kubanskoj opoziciji, SAD su još u vrijeme raspada Sovjetskog saveza izgubile međunarodnu podršku za embargo prema Kubi. Zapravo, danas Kuba osim Amerike, nema sankcije nijedne druge zemlje.
''Nema i nikada nije bilo širom planete takvog teroriziranja i kršenja ljudskih prava čitavog naroda kao što je blokada koju SAD provode protiv Kube čitavih 55 godina'', izjavio je novinarima zamjenik kubanskog šefa diplomacije Abelardo Moreno.
Bivši kubanski predsjednik Fidel Castro je, poslije revolucije, na vlast došao 1959. godine, a Amerika je prve sankcije uvela već 1960. Potpuni embargo uveden je 1961. godine. Tijekom niza godina embargo je postajao sve oštriji i zahvaćao je i treće zemlje koje su poslovale s Amerikom i s Kubom istovremeno, prenosi Tanjug.
Kuba bi samo od prodaje svojih poznatih cigara i ruma dobivala 205,8 milijuna dolara godišnje da nema sankcija, navodi se u izvještaju pripremljenom za UN.