Znanstvenici pojasnili što je uzrokovalo pomor ribe u rijeci Neretvi

U postupku obnove ekološke dozvole za hidroelektranu ''Ulog'', Centar za životnu sredinu u četvrtak je u Banja Luci predstavio rezultate istraživanja prema kojima je pomor ribe u rijeci Neretvi u rujnu 2025. godine izravno uzrokovan radom tog postrojenja.

Kako je istaknula Jelena Ivanić iz Centra za životnu sredinu, toj su instituciji prema Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske upućeni prijedlozi mjera kojima bi se u idućem razdoblju pokušao smanjiti utjecaj hidroelektrane na ekosustav Neretve.

Istraživanje na terenu

Ivanić je podsjetila kako su godinama upozoravali na problem izgradnje takvog projekta na netaknutom dijelu gornjeg toka Neretve, ali da je hidroelektrana unatoč tome izgrađena, zbog čega sada preostaje pokušaj ublažavanja njezina utjecaja.

Dodala je i kako je gornji tok Neretve iznad hidroelektrane ''Ulog'' planiran kao zaštićeno područje te da je još 2021. godine pokrenut postupak zaštite, no da je taj proces i dalje zaustavljen u resornom ministarstvu.

Prema njezinim riječima, proglašenjem gornjeg toka rijeke Neretve zaštićenim područjem spriječila bi se i izgradnja još sedam malih hidroelektrana planiranih na tom području, pišu Nezavisne.

Rezultate istraživanja predstavio je i Gabriel Singer, profesor sa Sveučilišta u Innsbrucku, koji je sa stručnim timom radio analizu nakon velikog pomora ribe zabilježenog na Neretvi u rujnu prošle godine.

Pojasnio je kako su prve informacije o pomoru stigle od lokalnih ribara, nakon čega su provedena mjerenja na više lokacija duž rijeke. Istraživanje je pokazalo izraženu temperaturnu stratifikaciju u akumulaciji, s većim sadržajem kisika u površinskim slojevima i znatno nižim vrijednostima pri dnu.

''Za opstanak, ribe zahtijevaju visok nivo rastvorenog kisika. U jednom trenutku izmjerene vrijednosti su bile ispod četiri miligrama po litru, što nije dovoljno za njihov opstanak'', objasnio je Singer.

Dodao je kako podaci s mjernih postaja nizvodno upućuju na nagle promjene vodostaja, izazvane iznenadnim ispuštanjem vode iz akumulacije, upravo u razdoblju kada je zabilježen pomor ribe.

Singer je ocijenio kako je kombinacija ispuštanja vode s niskim sadržajem kisika i valnog puštanja vode, uz pojačane oborine, dovela do ekološke katastrofe.

''HE 'Ulog' je uzrok pomora ribe, zbog ispuštanja vode sa malom količinom kiseonika u toku vršnog rada. Ovakva katastrofa će se ponoviti ukoliko se ne promijeni način upravljanja HE'', istaknuo je Singer.

Upozorenje pred novu dozvolu

Kao moguća rješenja naveo je ukidanje vršnog režima rada, striktno poštovanje uvjeta iz ekološke dozvole te uspostavu transparentnog sustava monitoringa uzvodno i nizvodno, koji bi uključivao kontinuirano mjerenje kisika, temperature i vodostaja.

Na istraživanje se osvrnuo i Ulrih Eichelman, direktor međunarodne organizacije ''Riverwatch'', koja koordinira kampanju Sačuvajmo ''Plavo srce Europe'', naglasivši kako rezultati jasno pokazuju da je rad hidroelektrane doveo do pomora ribe.

''To će se ponavljati ukoliko se nešto ne promijeni'', poručio je Eichelman.

Dodao je kako postojeća ekološka dozvola definira ovo postrojenje kao protočnu hidroelektranu, što podrazumijeva da voda koja uđe u sustav mora odmah biti ispuštena.

''Sve ukazuje da se ne radi u skladu sa dozvolom. Početkom jula ove godine očekuje se izdavanje nove dozvole, a postoji bojazan da će investitor pokušati da ozvaniči vršni režim rada zbog ekonomske dobiti, odnosno proizvodnje električne energije u periodima kada je cijena najviša'', naveo je Eichelman.

Upozorio je kako je ključno da Ministarstvo ne mijenja postojeće uvjete rada, nego da dodatno pojača nadzor.

''Nije dovoljno vjerovati da će investitor poštovati pravila, nadzor mora biti kontinuiran i efikasan. Takođe, neophodna je saradnja oba entiteta kako bi monitoring bio adekvatan'', zaključio je Eichelman.