Za 15 godina će južna Europa imati klimu sličnu onoj kakvu ima sjever Afrike

Unija za Mediteran (UfM), institucija koja okuplja 27 država EU-a i još 16 s obala Sredozemnog mora, upozorava da se razina mora sve više podiže nanoseći sol na poloprivredna zemljišta što bi moglo smanjiti proizvodnju hrane i sigurnosno ugroziti zemlje.

Sredozemlje je, nakon Arktika na sjeveru, drugo područje na svijetu koje se najbrže zagrijava, velikim dijelom zahvaljujući ispuštanju štetnih plinova.

Grammenos Mastrojeni, zamjenik glavnog tajnika UfM-a, rekao je u razgovoru za Hinu da se “razina mora brzo uzdiže”.

''Nije problem što dolazi više vode na kopno, kao primjerice u Veneciji, nego što je to slana voda. A ona znači smrt za poljoprivredu'', napomenuo je u primorskom gradu Barceloni gdje se nalazi sjedište Unije za Mediteran.

40 posto poljoprivrede u mediteranskoj regiji odvija uz obalu

Mastrojeni, Talijan zadužen za energetiku i klimatske akcije u toj instituciji, kaže da se ''40 posto poljoprivrede u mediteranskoj regiji odvija uz obalu''.

Pročitajte još

Klimatske promjene pokreću nove migracije s Bliskog istoka

''Imamo problem u području delte rijeke Pad (na sjeveru Italije) no ozbiljnu prijetnju predstavlja potencijalna salinizacija delte Nila u Egiptu što bi moglo ugroziti sigurnost te velike zemlje”, izjavio je Mastrojeni.

Posljedično bi iz Egipta, zemlje na sjeveru Afrike sa 102 milijuna stanovnika, mogle krenuti migracije gladnih i osiromašenih ljudi prema europskoj strani Mediterana.

''Moji preci Rimljani su znali reći: Želiš li dominirati nekime, trebaš ga pobijediti u borbi. Ali ako nikada više ne želiš čuti za njega moraš razasuti sol po njegovim poljima'', rekao je Mastrojeni.

On je u studenom bio u Egiptu na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama gdje je Mediteran prvi put imao svoj paviljon kako bi upozorio na probleme.

''Dosad su mediteranske zemlje bile podijelje u pregovorima o klimatskim promjenama. Svaka je nastojala pomoći svojoj grupi zemalja u ostvarenju ciljeva, no ovaj put smo se okupili da riješimo zajedničke probleme'', napomenuo je Mastrojeni.

''Htjeli smo upozoriti da je Mediteran u opasnosti'', dodao je.

Trebamo zaštititi i revitalizirati prirodu

Mediteran je, kaže, ''mjesto bogatih i siromašnih ljudi''.

''Ako se tim mjestom ne upravlja dobro može postati poprište sukoba'', upozorio je. ''Moramo stoga udružiti snage kako bi smo eliminirali uzroke. Trebamo zaštititi i revitalizirati prirodu”, dodao je.

Naglasio je, međutim, da se mediteranske zemlje moraju i prilagoditi novonastalim okolnostima.

''Za 15 godina će južna Europa imati klimu sličnu onoj kakvu ima sjever Afrike u zadnjih 4.000 godina. Tko ima znanje o tome kako se baviti poljoprivredom u takvim uvjetima? Tko zna kako uzgajati poljoprivredne kulture? Tko dakle ima tehnologiju i znanje?'', rekao je istaknuvši da je stoga neophodna suradnja sjevera i juga Mediterana.

O tim problemima raspravljat će se 19. svibnja u Šibeniku na 3. Mediteranskom poljoprivrednom forumu (AGROMED), u organizaciji Instituta za europske i globalizacijske studije.

“Hrvatska je jedna od zemalja koja će osjetiti značajne posljedice utjecaja klimatskih promjena”, kaže politolog Vedran Obućina, voditelj foruma.

“Povećanje razine mora već je sada vidljivo prilikom juga i nevera. Kvaliteta zemlje pada, suše su sve duže i češće, a rijetki krški izvori vode pod sve većim pritiskom i eksploatacijom'', dodaje.