Europska unija i Savezna Republika Njemačka kontinuirano podržavaju projekte energijske efikasnosti s ciljem prelaska na održivu ekonomiju sa niskom emisijom ugljika. Dok je energijska efikasnost već duži niz godina ključni prioritet u Europi, prema riječima stručnjaka, u Bosni i Hercegovini je tek u posljednje vrijeme povećan interes za ulaganja u sustav uštede.

Energijska efikasnost je vitalni aspekt suvremenog života i posljednjih godina postaje gorući problem. Može pomoći u očuvanju resursa, smanjiti emisije stakleničkih plinova i imati ekonomske koristi za pojedince i poduzeća. Primjenom energijski efikasnih praksi u svakodnevnom životu možemo značajno utjecati na životnu sredinu i ekonomiju.

Pročitajte još

Ljubuški: Udruge Brum i Agape uče djecu o ekologiji i zaštiti okoliša

Termin "staklenik" obično se odnosi na vrstu strukture koja se koristi za baštovanstvo i napravljena je od transparentnih materijala kao što su staklo ili plastika. Ove strukture propuštaju sunčevu svjetlost i zadržavaju toplotu unutra, stvarajući toplo i vlažno okruženje koje je idealno za uzgoj biljaka.

Međutim, u kontekstu klimatskih promjena ovaj termin ima negativnu konotaciju. Efekt staklenika je prirodni fenomen koji se na Zemlji događa milijunima godina i od suštinskog je značaja za život na našoj planeti.

Bez efekta staklenika, Zemljina površina bi bila previše hladna da podrži većinu oblika života. Ljudske aktivnosti, poput sagorijevanje fosilnih goriva i sječe šuma, povećale su količinu stakleničkih plinova u atmosferi, uzrokujući zagrijavanje planete neviđenom brzinom.

''Efikasnost općenito znači djelotvornost, odnosno efikasnošću mjerimo sa koliko smo sredstava i aktivnosti postigli neki rezultat i  kakav je kvalitet postignutih rezultata. U kontekstu energije, mjerimo utrošak energije po jedinici proizvoda ili obavljene usluge. Što je utrošak energije po jedinici mjere manji, to smo efikasniji. Uz to, smanjujemo i emisiju zagađenja'', objasnila je Sanda Midžić Kurtagić iz Centra za energiju, okolinu i resurse (CENER).

Dodala je da u odnosu na period do 2015. godine, kada se o potrošnji energije nije naročito vodilo računa, u posljednje vrijeme industrijska poduzeća u Bosni i Hercegovini kontinuirano rade na poboljšanju energijske efikasnosti.  

Za poduzeća, određene efikasne strategije uključuju nadogradnju energijski efikasne opreme, implementaciju sistema upravljanja energijom, poboljšanje izolacije zgrada, a svemu prethodi energijska revizija kompanija.

Midžić Kurtagić kaže da je predusreće „Ramex“ iz Kladnja dobar primjer odgovornog poduzeća iz sektora drvne industrije, koje je napravilo analizu svih glavnih i pomoćnih proizvodnih procesa i prepoznalo područja na kojima treba intervenirati kako bi se poboljšala energijska efikasnost.

''Sva ulaganja koja su imali vremenom će se isplatiti, jer će se zbog uštede energije troškovi smanjiti. Najčešće ovakve mjere imaju povratni period investicije do tri godine'', kazala je Midžić-Kurtagić.

Kako objašnjava Jasminka Hadžiabdić, iz poduzeća „Ramex“ najteži korak za kompanije je saznanje o lošim praksama koje vode ka gubicima toplotne i električne energije.

''Naše poduzeće se već dugi niz godina bavi proizvodnjom namještaja od punog drveta, prvenstveno bukve. U svom proizvodnom ciklusu krećemo od trupca, a završavamo sa proizvodom upakiranim u kutiju i spremnim za prodaju. Najveći kupac za koga smo radili nepunih 20 godina je bila švedska IKEA. Upravo zahvaljujući ovoj suradnji smo usvojili značajan broj dobrih praksi koje i danas primjenjujemo - kazala je Hadžiabdić.

Pročitajte još

Kako proizvesti više hrane a ne ubrzati globalno zatopljavanje?

Revizija energijske efikasnosti, kako tvrdi Hadžiabdić je važan korak ka smanjenju potrošnje energije i uštedi novca na računima za energiju. Identificiranjem mogućnosti za poboljšanje, vlasnici zgrada i menadžeri objekata mogu donositi odluke o tome kako dati prioritet unapređenju energijske efikasnosti i investicijama.

Iz poduzeća „Ramex“ objašnjavaju kako su odlučili krenuti malim koracima i početi sa jednostavnim i jeftinim rješenjima, a nakon toga se pripremiti za veće i kompleksnije investicije koje će donijeti dugoročnu koristi.

Nacionalne vlade širom Europe također imaju svoje politike i inicijative energijske efikasnosti, koje mogu uključivati financijske poticaje za poboljšanje energijske efikasnosti, javne obrazovne kampanje i obavezne standarde energijske efikasnosti za zgrade i aparate.

GIZ je u okviru projekta COVID-19 Investment Response / EU4BusinessRecovery započeo suradnju sa Ministarstvom privrede Kantona Sarajevo kako bi zajedno podržali energijsku tranziciju za mala i srednja poduzeća s područja Kantona Sarajevo.

''Svjesni smo velikih promjena na globalnom društveno-ekonomskom planu i shodno tome energetske krize koja je generirala nezapamćen rast cijena energenata koje, uz sve druge izazove s kojima se privreda suočava, predstavljaju dodatne brige i troškove'', ističe ministar privrede KS. Adnan Delić.

S duge strane, dodao je, energijska tranzicija i proces dekarbonizacije, u narednih nekoliko godina, su neminovnost za sve kompanije koje izvoze u Europsku uniju, zbog čega smatra da im je obaveza da budu na raspolaganju privrednicima, kako bi im olakšali period tranzicije i prilagodbe.

S obzirom da GIZ BiH u ime njemačke vlade već provodi program energijske tranzicije za mala i srednja poduzeća, suradnja sa Ministarstvom gospodarstva KS omogućit će kvalitetniju i efikasniju implementaciju projekta.

''Zajedno ćemo sufinancirati izradu energijske revizije i njenu implementaciju za određeni broj malih i srednjih poduzeća s područja Kantona Sarajevo koje iskažu interes i prijave se na javni poziv koji je trenutno otvoren'', kazala je menadžerica projekta COVID-19 Investment Response/EU4BusinessRecovery Danija Krieg.

Europska unija, kao i SR Njemačka, financiraju i podržavaju niz projekata energijske efikasnosti, uključujući istraživačke i inovacijske projekte, regionalne razvojne projekte i financiranje mjera energijske efikasnosti u javnom sektoru.

Ovi projekti pomažu u smanjenju potrošnje energije, smanjenju emisije stakleničkih plinova i promoviraju održiviju ekonomiju s niskim emisijama ugljika, što u konačnici ublažava posljedice negativnih klimatskih promjena.

Projekt COVID-19 Investment Response / EU4BusinessRecovery ima za cilj pružanje podrške Bosni i Hercegovini u ublažavanju posljedica izazvanih pandemijom COVID-19. Projekt je vrijedan 13,7 milijuna eura, a sufinanciraju ga Europska unija sa 13 milijuna eura i Savezna Republika Njemačka sa 700 000 eura. Zajedno ga provode GIZ, ILO i UNDP.

Green Recovery je komponenta COVID-19 Investment Response / EU4BusinessRecovery projekta, kojeg financira Njemačka vlada, a implementira GIZ.