Što koči BiH da postane zelena?

Bosna i Hercegovina se obavezala na dekarbonizaciju. Do 2050. godine Europa bi trebala biti klimatski neutralna, a prema jednoj od strategija izrađenih u cilju prilagođavanja na klimatske promjene i niskoemisijskog razvoja za BiH, vizija razvoja naše zemlje je da do 2025. godine bude održiva i napredna ''zelena ekonomija''.

Jesmo li spremni?

No, koliko su, i jesu li uopće, građani i privatni sektor zainteresirani i spremni za ovaj ''pothvat''.

''Može se reći da su donekle i spremni, ali su institucije i donositelji odluka zakazali. Sve je veći broj privatnih firmi koje instaliraju fotonaponske panele za vlastite potrebe kako bi smanjili ovisnost od sustava, ali nisu uključeni u sustav distribucije kako bi svoje viškove plasirali u mrežu'', govori prof.dr. Samir Lemeš, ispred Eko foruma Zenica.

Navodi kako se još uvijek čekaju podzakonski akti, uz nove zakone koji potiču obnovljive izvore energije, koji bi omogućili koncept prosumera, odnosno građanske energije.

''Nažalost, prema našim informacijama, donositelji odluka su više naklonjeni velikim, većinom stranim, investitorima, umjesto da stvaraju pogodno okruženje za građansku energiju. Umjesto da se stvaraju uvjeti da svaki građanin može svoju ušteđevinu investirati ili se kreditno zadužiti kako bi postao i proizvođač energije iz obnovljivih izvora, dodjeljuju se koncesije i dozvole stranim investitorima, koji će najatraktivnije lokacije i resurse zauzeti vjetroelektranama i solarnim elektranama. Takvi obnovljivi izvori neće ulaziti u kvote BiH, nego će se računati kao obnovljivi izvori zemalja iz kojih dolaze investitori'', dodaje.

Uz nedostatak podzakonskih akata, jedan od najvećih problema i kočnice jesu i kapaciteti distributivne mreže. Iako je kupcima električne energije u BiH razdvojen račun na "mrežarinu" i "utrošenu energiju", sredstva se i dalje slijevaju na račune samo proizvođača, dok investicija u razvoj distributivne mreže skoro da nema.

''Uskoro ćemo doći u situaciju da će nam kapacitete kompletne distributivne i transportne mreže zauzeti strane kompanije, tako da se više neće moći priključivati novi, domaći korisnici. Uzrok toga jeste loše upravljanje elektroprivredama, koje se ne prepušta stručnjacima nego se posmatraju kao politički plijen. Korupcija je najveći ekološki problem u Bosni i Hercegovini. Vlast ne gleda kroz prste elektroprivredama da bi sačuvala javno dobro, nego zato što se kroz ugovore s kooperantima i prodaju električne energije mešetarima ogromne količine javnog novca slijevaju u privatne džepove'', objašnjava profesor Lemeš.

Tko su najveći zagađivači?

Kao neki od najvećih zagađivača u našoj zemlji treba razdvojiti zagađivače zraka koji ispuštaju materije koje su loše po ljudsko zdravlje, kao što su prašina ili sumpor dioksid, od zagađivača koji ispuštaju stakleničke plinove, koji nisu štetni po ljudsko zdravlje ali dovode do klimatskih promjena. Pored industrije, koja je skoncentrirana u nekoliko gradova, najveći uzročnici i jedne i druge vrste zagađenja su termoelektrane na ugalj, kotlovnice i kućna ložišta.

Nedavno je Hidrometeorološki zavod FBiH objavio proračun emisije zagađujućih tvari iz cestovnog prometa po kojem su emisije iz cestovnog prometa oko pet puta manje od emisija CO2 iz termoelektrana.

Vlast na strani zagađivača

Zbog svega (ne)učinjenog, više se puta čula kako naša vlast zapravo djeluje - u korist zagađivača, a na štetu zdravlja stanovništva.

Primjer kompanije ArcelorMittal Zenica, koja je krajem 2022. godine odbila pristati na povećanu cijenu električne energije, nakon čega je "zaprijetila" gašenjem pojedinih pogona i otpuštanjem radnika. Vlast je reagitrala tako da je prekršila obaveze preuzete potpisivanjem ugovora o Energetskoj zajednici i produžila vijek trajanja blokova u termoelektranama koji su se trebali ugasiti 2023. godine.

''Elektroprivredama se godinama gleda kroz prste gomilanjem dugova za neuplaćene poreze i doprinose. Sve se radi s izgovorom očuvanja radnih mjesta, a ne vodi se računa o izgubljenom zdravlju i životima, koji koštaju daleko više nego što je korist od podrške zagađivačima'', izdvaja profesor Lemeš.

Kada govorimo o statistikama kada su u pitanju obnovljivi izvori energije, vjetro i solarne elektrane koje bi trebale postati glavni nositelji elektroenergetskog sektora, u šestom mjesecu 2024. godine termoelektrane su u prijenosnu mrežu isporučile 63%, hidroelektrane 31%, fotonaponske 4% i vjetroelektrane 2% energije.

Od 6744 GWh proizvedene energije u prvoj polovini 2024. godine, domaći potrošači su preuzeli 5354 GWh, dok je ostatak namijenjen izvozu. Treba napomenuti da ovim bilansima i statistikama nisu obuhvaćene hidroelektrane na Drini i Buškom jezeru, jer njihova proizvodnja ulazi u energetski bilans Srbije i Hrvatske.

Da sve države idu prema alternativnim izvorima, od nuklearne energije koja se vraća na velika vrata, do obnovljivih izvora energije, kao i vodika - goriva budućnosti, te geotermalne energije, potvrđeno je i na nedavno održanom summitu u Bukureštu.

''Bosna i Hercegovina je spremna za budućnost, a ona se očitava u čistoj energiji suncu, vjetru, hidroenergiji, geotremalnoj energiji, a možda jednog dana i nuklearnoj, da li sopstvenoj ili u partnerstvu sa susjednim zemljama. Volje i znanja imamo, a i spremnost američkih i europskih partnera da nam pomognu u tome. Moramo biti svjesni da je Europi potrebna energija u bilo kojem obliku, a BiH ima potrebne potencijale da već sada razmišlja o studijima izvodljivosti po pitanju nuklearne, geotermalne i drugih oblika energije'', kazao je tada federalni ministar energije, industrije i rudarstva Vedran Lakić u Bukureštu na 5. Ministarskom sastanku Partnerstva za transatlantsku energetsku i klimatsku suradnju (P-TECC).

Tijekom ove konferencije ministar Lakić je održao niz značajnih razgovora sa kolegama ministrima iz drugih država, ali i sa predstavnicima američkih kompanija zainteresiranih za proširenje djelovanja i na područje Bosne i Hercegovine. Američka državna tajnica za energiju Jennifer Granholm je u razgovoru s ministrom Lakićem izrazila podršku aktivnostima koje Vlada Federacije BiH poduzima na stvaranju povoljnog poslovnog ambijenta za strani kapital i veći priliv investicija, posebno u oblasti obnovljivih izvora energije.

Cijeli svijet ide u dekarbonizaciju

Nije tajna, što je i ovaj summit potvrdio, kako je BiH bogata svim energetskim resursima osim prirodnog plina, no postavlja se pitanje je li veći problem kako ih iskoristiti.

''BiH raspolaže ogromnim količinama uglja, čije korištenje više nije prihvatljivo jer se cijeli svijet opredijelio da ide u dekarbonizaciju. Hidropotencijali na velikim elektranama su značajni, ali ne bi bilo dobro graditi nove hidroelektrane jer klimatska kriza i značajna deforestacija smanjuju količine vode, koja bi se trebala koristiti za navodnjavanje i održavanje biološke ravnoteže umjesto da se proizvodi energija. Postojeće velike hidroelektrane bi trebalo pretvoriti u reverzibiline, kako bi se koristile i za skladištenje viška energije iz vjetra i sunca. Potencijali sunca i vjetra su ogromni i neiskorišteni, ali i tu treba voditi računa da se ti objekti ne grade na uštrb poljoprivrednog i biološki vrijednog tla. Postrojenja za preradu otpadnih voda i deponije otpada mogu biti značajni izvori biogasa, a geotermalna energija se u BiH uopšte ne koristi niti ima istraživanja na tu temu. Biomasa može poslužiti kao dopuna postojećim izvorim energije, ali ne može biti dominantni izvor, jer to zahtijeva puno bolje upravljanje šumama nego što ga imamo sada'', navodi jedan od suradnika Eko foruma Zenica.

Kada govorimo o strateškom dokumentu dekarbonizacije ili strategiji energetske BiH, mi smo pod pritiskom međunarodne zajednice usvojili državni plan za klimu i energiju (NECP) ali je taj dokument neprovodiv i, po mišljenju profesora Lemeša, ostat će mrtvo slovo na papiru bez donošenja zakona o klimi.

Time bi se osiguralo da provođenje tog strateškog dokumenta postane zakonska obaveza, čime bi se osigurala i sredstva za njegovo provođenje. I sam plan je loše ocijenjen od strane Energetske zajednice.

''Nacrtu Nacionalnog energetskog i klimatskog plana Bosne i Hercegovine nedostaje analitička osnova, jasan skup politika i mjera, opis potreba za ulaganjima, te procjena učinaka planiranih politika i ulaganja'', stoji u preporukama Energetske zajednice.

Naime, BiH je 30. lipnja, u zakonskom roku, dostavilo na uvid nacrt Nacionalnog energetskog i klimatskog plana a njihovo mišljenje potražite OVDJE.

Pored toga imamo i Strategiju prilagođavanja na klimatske promjene i niskoemisionog razvoja za BiH (iz 2013. godine).

''Ti dokumenti su kreirani kad su situacija na tržištu, klimatski i geopolitički uvjeti bili znatno drukčiji nego danas. Stoga ih je nužno preispitati i prilagoditi novim okolnostima'', zaključuje jedan od suradnika Eko forma Zenica.