Rijeke sve većim pritiscima: Bunu i Bunicu i Neretvu "udaraju" sa svih strana
Na 7. konferenciji Mreže za zaštitu prirode BiH upozoreno je kako gubitak šuma, rudarski projekti i izgradnja infrastrukture sve ozbiljnije ugrožavaju rijeke.
Točno u 11.55 sati, simbolično "pet do dvanaest", u Međugorju je počela 7. konferencija Mreže za zaštitu prirode u Bosni i Hercegovini. Predstavnici organizacija civilnog društva, stručne i znanstvene zajednice te nadležnih institucija tijekom trodnevnog programa razgovaraju o zaštiti rijeka, posljedicama geoloških istraživanja i rudarenja te očuvanju prirodne i kulturne baštine.
Konferenciju, koja traje od 11. do 13. rujna, organizira Udruga građana "Fojničani" iz Maglaja uz potporu Udruge "Dinarica" iz Mostara.
Trošimo mnogo više nego što nam priroda daje
Prof. dr. Dalibor Ballian, redoviti profesor Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu i dopisni član Akademije znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine, upozorio je kako se stanje prirodnih resursa više ne može promatrati odvojeno, odnosno da nestanak šuma izravno utječe na količinu i kvalitetu vode, ali i na sposobnost prirode da se obnovi.
"Ekološkim aktivizmom bavim se više od 20 godina. Bez šume nemamo rijeka ni vode, jer je šuma filtar, a šume gubimo. Samo ove godine, do 24. kolovoza, imali smo više od 39.000 hektara opožarenih šumskih površina. Posljednji požar između Tomislavgrada i Kupresa zahvatio je više od 14.000 hektara", rekao je Ballian.
Prema njegovim riječima, priroda više ne može proizvesti dovoljno pitke vode i čistog zraka u odnosu na količinu resursa koju ljudi troše.
"Trošimo mnogo više nego što nam priroda daje, a prirodi ne dajemo ništa. Sada smo na raskrižju: hoćemo li nastaviti prema ponoru ili ćemo učiniti nešto da bude dobro i nama i našoj djeci", upozorio je Ballian.
Ipak, kaže, odnos javnosti prema ekološkim problemima danas je drukčiji nego prije dva desetljeća.
"Kada sam 2005. godine počeo borbu protiv malih hidroelektrana, medije to nije zanimalo. Danas mediji i javnost prepoznaju taj problem. Imamo dovoljno mladih i obrazovanih ljudi i vjerujem da će to dati rezultate", rekao je Ballian.
Ako "neće" hidroelektrane "hoće" rudarenja
Davor Šupuković, tajnik UG "Fojničani", kaže da su u fokusu konferencije očuvanje rijeka i posljedice rudarskih projekata, koji su posljednjih godina sve brojniji i intenzivniji.
"Rijeke su doista na udaru, počevši od Neretve, Une i Krivaje pa do mnogih drugih. Krivaja je jedna od rijetkih rijeka bez betonskih prepreka i brana, a danas je ugrožena mogućim otvaranjem rudnika kroma na lokalitetu Duboštica–Tribija", rekao je Šupuković.
Iza tog upozorenja stoji konkretan projekt: pritoci Krivaje, Duboštica i Tribija, prolaze kroz područje na kojem tvrtka "Vareški minerali", ranije "Seven Plus", planira istraživanje i moguću eksploataciju kroma i pratećih minerala.
Koncesija je dodijeljena još 2020. godine, a nakon što su tijekom 2025. počeli krčenje šume, izgradnja pristupnih putova i bušenja, inspekcija je utvrdila da su najmanje četiri probne bušotine izvedene bez potrebnih vodnih akata, koje je kompanija naknadno pribavila.
Projekt je u međuvremenu otvorio i sudske sporove zbog uskraćivanja pristupa koncesijskom ugovoru, kao i zbog puta koji prelazi preko više od 36.000 četvornih metara šume i državnog šumskog zemljišta. Eko forum Zenica upozorio je i na nedostatke u federalnim propisima, dok stručnjaci navode da bi krom iz rudarskih radova preko površinskih i podzemnih voda mogao dospjeti u Krivaju, a zatim i u Bosnu.
"Razmatrat ćemo i bioraznolikost Krivaje, jer smo kao Mreža za zaštitu prirode radili istraživanje bioraznolikosti ove rijeke", rekao je Šupuković.
Stručnjaci okupljeni u Mreži na konferenciji predstavljaju rezultate istraživanja biološke raznolikosti sliva Krivaje, kao i bogatstvo vrsta i staništa Une. Krivaja je ranije zahvaljujući protivljenju lokalnog stanovništva sačuvana od planiranih hidroelektrana, ali se sada suočava s drukčijom vrstom pritiska.
Bunu i Bunicu "udaraju" sa svih strana
Osim Krivaje, poseban dio konferencije posvećen je zaštiti Bune, Bunice i Bunskih kanala. Mreža za zaštitu prirode priprema stručnu podlogu za proglašenje ovog područja zaštićenim, dok mu istodobno prijete izgradnja autoceste, projekt "Gornji horizonti", urbanizacija i zahvati u riječnim koritima.
"Ovo područje općenito se suočava s brojnim prijetnjama, kao što su izgradnja autoceste, projekt Gornji horizonti, urbanizacija i devastacija korita", rekao je Šupuković.
Adnan Đuliman iz Omladinskog kluba "Novi Val" iz Blagaja kaže da su Buna i Bunica prirodni biseri, ali da se zaštita ne smije ograničiti samo na pojedine rijeke.
"Moramo voditi računa o svim rijekama u Bosni i Hercegovini, jer smo upravo ove godine vidjeli što se događa s rijekama i kakve su posljedice klimatskih promjena. Borit ćemo se da sačuvamo naše rijeke, koje su pod golemim pritiskom", rekao je Đuliman.
Upozorava kako se diljem Bosne i Hercegovine pripremaju veliki projekti povezani s rudarenjem, zbog čega će jedan dio konferencije biti posvećen njihovim posljedicama za prirodu, zdravlje i društvo.
"Mi u Mreži za zaštitu prirode ovaj problem shvaćamo ozbiljno. Na konferenciji ćemo razgovarati o tim temama i upozoriti javnost na štetnost i rizike takvih projekata", kazao je Đuliman.
Sanela Popović, stručna savjetnica u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma, izrazila je nadu da će konferencija pokazati da je moguća suradnja između institucija i civilnog društva.
"Postoje mogućnosti da uskladimo zaštitu prirode s korištenjem prirodnih resursa. Želimo pokazati da prirodu želimo očuvati zajedno s Mrežom za zaštitu prirode, koja nam pruža veliku potporu. Nadamo se da ćemo kroz inicijative koje smo pokrenuli uspjeti što više područja proglasiti zaštićenima i spasiti rijeke od sve veće devastacije i pritisaka kojima su izložene posljednjih 30 godina", rekla je Popović, prenosi Gerila.
Program konferencije obuhvaća i panel o posljedicama geoloških istraživanja i rudarenja na okoliš, zdravlje i društvo, predstavljanje arheoloških istraživanja lokaliteta Gradić na Ozrenu te razgovor o uključivanju mladih u znanstvenoistraživački rad.
-webp-wm.webp)
