Težina plastike na Zemlji četiri puta veća od biomase svih živih sisavaca

Gomile umjetnoga kemijskog i plastičnog otpada u cijelom su svijetu uvelike premašile granice sigurne za čovječanstvo i planet na kojem živimo, zbog čega je hitno potrebno poduzeti fiksna ograničenja u njihovoj proizvodnji, zaključili su znanstvenici.

Procjenjuje se da na tržištu danas postoji oko 350.000 različitih proizvedenih kemikalija i da ih velike količine završavaju u okolišu.

''Negativan utjecaj takvog otpada dovoljno je velik da počinje utjecati na ključne funkcije planeta Zemlje i na njezine sustave'', rekla je u intervjuu za AFP Bethanie Carney Almroth, znanstvenica sa Sveučilišta Göteborg i koautorica nove studije.

Proveli su je stručnjaci Stockholmskog centra za otpornost, a objavljena je uoči održavanja UN-ove konferencije u Nairobiju krajem mjeseca na kojoj će se raspravljati o borbi protiv zagađenja plastikom ''od izvora do mora'', rekla je voditeljica Programa UN-a za okoliš, Inger Andersen.

Kemikalije i plastika utječu na biološku raznolikost, stvarajući dodatan stres ekosustavima koji su otprije ugroženi.

Pesticidi neselektivno ubijaju žive organizme, a plastiku u organizam unose sva živa bića na našem planetu.

''Neke kemikalije ometaju rad hormonskih sustava, ometaju proces rasta, metabolizam i utječu na razmnožavanje divljih životinja'', rekla je Carney Almroth.

I premda je potrebno uložiti veće napore da bi se spriječilo ispuštanje tih štetnih tvari u okoliš, znanstvenici sada traže drastičnija rješenja, poput strožih, fiksnih ograničenja u proizvodnji.

Recikliranje dalo osrednje rezultate

Trenutačno se reciklira manje od 10 posto svjetske plastike, premda se istodobno proizvodnja od 2000. godine udvostručila na čak 367 milijuna tona.

Po nedavnim studijama danas je ukupna težina plastike na Zemlji četiri puta veća od biomase svih živih sisavaca.

''Pokušavamo ukazati na to da je možda došao trenutak da kažemo: 'A sad je dosta, što je previše, previše je'. Možda sve ovo više ne možemo i ne smijemo tolerirati'', upozoravaju švedski istraživači.

''Možda bismo trebali uvesti neka fiksna ograničenja u procese proizvodnje. Možda trebamo reći: 'Više od ovoga ne možemo i ne smijemo proizvesti'''.

Već nekoliko godina Stockholmski centar za otpornost provodi studije o ''planetarnim granicama''.

Radi se o devet planetarnih granica koje omeđuju iznimno stabilno stanje u kojemu je Zemlja postojala 10.000 godina, od početka ljudske civilizacije. Među ostalima su to emisija stakleničkih plinova, korištenje slatkovodnih izvora vode i ozonski omotač, a čovječanstvo ih je dosad prešlo čak pet.

Cilj znanstvenika je utvrditi nalazi li se čovječanstvo u ''sigurnom operativnom prostoru'' ili su granice prekoračene i prijete budućnosti planeta.

''Novi entiteti'' i plastika posebna su prijetnja okolišu

Utjecaj takozvanih ''novih entiteta'' ili umjetnih kemijskih proizvoda kao što su plastika, antibiotici, pesticidi i metali koje ne smatramo prirodnima, i dosad su predstavljali velik problem.

''Problem je vrlo složen i tek sada počinjemo shvaćati velike i dugoročne posljedice izloženosti spomenutim enitetima'', rekla je Carney Almroth.

Sve su to potpuno novi entiteti, stvoreni ljudskim aktivnostima s uglavnom nepoznatim učincima na Zemljin ekosustav, no značajne količine tih novih entiteta svake godine ulaze u okoliš.

Ne samo da postoje tisuće ovakvih proizvoda, već i podaci o opasnostima koje oni predstavljaju često ne postoje ili su klasificirani kao korporativne tajne.

Usto su kemikalije relativno nova kategorija, a većina ih je razvijena u posljednjih 70 godina.

''A mi govorimo o 350.000 različitih supstanci'', istaknula je Carney Almroth.

''Brzina kojom se pojavljuju ovi zagađivači u okolišu uvelike premašuje sposobnost vlada da procijene globalne i regionalne rizike, a kamoli da kontroliraju bilo kakve potencijalne probleme'', smatra znanstvenica.

''Ne znamo dovoljno o velikoj većini njih, ne znamo kolika se količina takvih supstancija proizvodi, kolika je njihova stabilnost, kako utječu na okoliš ili u kolikoj su mjeri toksični. Poznati su nam samo neki od njih, a o utjecaju većine na okoliš nemamo pojma'', kazala je.

Čak i najopsežnije baze podataka, poput Uredbe REACH Europske unije, donesene radi bolje zaštite ljudskog zdravlja i okoliša od rizika koji mogu predstavljati kemikalije, pokrivaju samo 150.000 proizvoda, a samo trećina ih je bila predmet detaljnih studija o toksičnosti.

Načelno se Uredba REACH primjenjuje na sve kemijske tvari, ne samo one koje se upotrebljavaju u industrijskim procesima, nego i one koje upotrebljavamo u svakodnevnom životu, primjerice u sredstvima za čišćenje, bojama te proizvodima kao što su odjeća, namještaj i električni uređaji. Stoga bi ta uredba trebala utjecati na većinu tvrtki Europske unije.

Ispuštanje plastičnog onečišćenja u okoliš raste

Osim porasta proizvodnje plastike, predviđanja pokazuju da će ispuštanje plastičnog onečišćenja u okoliš rasti, unatoč golemim naporima mnogih zemalja da se ta vrsta otpada smanji.

Carney Almroth smatra da još uvijek ima ''vremena da se stvari poprave'', no treba poduzeti ''hitne i ambiciozne akcije na međunarodnoj razini''.

Tim istraživača usredotočio se na ono što je dosad poznato, a djelomične informacije kojima raspolažu bile su dovoljne da izvuku alarmantan zaključak.

Carney Almroth smatra da se, bez obzira na to koliko se truda ulaže tijekom faze proizvodnje ili gospodarenja otpadom, proizvodnja mora smanjiti, jer što se više proizvodi više je opasnog otpada.

Švedska znanstvenica i njezini kolege vjeruju da je prijelaz na kružno gospodarstvo iznimno važan, a to znači mijenjanje materijala i proizvoda koji će se moći ponovno upotrijebiti, a ne rasipati, stvaranje kemikalija i proizvoda za recikliranje, kao i puno bolji pregled kemikalija koji ne bi štetio Zemljinu ekosustavu.