Prenamijenili 30 četvornih kilometara šuma

U Bosni i Hercegovini je od 2014. do 2024. godine kroz 1.398 evidentiranih dozvola za prenamjenu obuhvaćeno 2.863,46 hektara šuma i šumskog zemljišta, odnosno 29 četvorna kilometra.

Od toga se 18,6 km2 odnosi na Republiku Srpsku, gdje je evidentirano 977 dozvola, a 10 km2 na Federaciju BiH, gdje je evidentirana 421 dozvole, pokazuje istraživanje Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT i Transparency Internationala u Bosni i Hercegovini (TI BiH).

Javnost ništa ne zna

Kako je objavljeno, više od polovine evidentirane površine, oko 1.645 hektara ili 57 posto, prenamijenjeno je za realizaciju  ugovora a istraživanje pokazuje da javnost često nema pristup rješenjima, stručnim podlogama i obrazloženjima iz kojih bi se moglo utvrditi zašto je prenamjena odobrena, tko od nje ima korist i kakve obveze preuzima investitor.

U Republici Srpskoj je za potrebe koncesija posječeno 1.072 hektara šume dok je u Federaciji BiH ta površina duplo manja, oko 573 hektara za deset godina. Zanimljiv je nalaz da površina obuhvaćena rješenjima u FBiH raste sa 87,19 ha u 2017. na 163,1 ha u 2018, što je gotovo udvostručenje, za šta su najzaslužnija dva vjetroparka u Hercegbosanskoj županiji. Radi se o postrojenjima “Široka Draga” na teritorijima Livna, Tomislavgrada i Posušja i “Slovinj” kod Glamoča za čiju izgradnju je prenamijenjeno 70% od ukupne teritorije šume koja je ustupljena za realizaciju koncesijskih ugovora u BiH u 2018. godini.

Podaci pak pokazuju i izrazitu teritorijalnu koncentraciju: oko 85 posto evidentirane površine prenamijenjene u Federaciji BiH nalazi se na području tri županije i to ZDŽ, HNŽ i HŽ.

3,3 milijuna hektara pod šumama

Istraživanje, koje je predstavljeno na konferenciji ''Prenamjene šumskog zemljišta: Odgovorno  ili rizik?'' u Sarajevu, osim površina govori i da da su postupci prenamjene uređeni različitim propisima i praksama dok građanima i lokalnim zajednicama nije omogućeno da se prije donošenja odluke upoznaju s budućim zahvatom i njegovim posljedicama te da iznesu primjedbe na planirane projekte.

Bosna i Hercegovina je kompleksna država u kojoj imamo 3,3 milijuna hektara pod šumama i šumskim zemljištima, ali nemamo državni zakon o šumama koji bi, u skladu s postulatima šumarske struke i znanosti postavio makar osnovne i zajedničke principe upravljanja i gospodarenja šumama.

Umjesto toga imamo dva dijela, jedan u kom postoji zakon o šumama i koji je u potpunosti centraliziran, i drugi u kom nema zakona te je decentraliziran u smislu postojanja šumarske legislative na kantonalnoj razini, izjavio je Mersudin Avdibegović koji je predstavljao Analizu šumarskog zakonodavstva, dodavši da, iako podaci o prenamjeni ne pokazuju da BiH iskače iz prosjeka zemalja u regiji pa i šire, učešće javnosti u ovim procesima nije na razini koja zadovoljava legitiman interes što dodatno pogoršava nepostojanje metodike obračuna vrijednosti šume, šumskog zemljišta i svih ekosistemskih funkcija.

14 različitih zakona

Problem je posebno izražen kod koncesija koje se realiziraju na teritoriji zahvaćenom šumom budući da ovu oblast u BiH uređuje 14 različitih zakona i gdje su ranija istraživanja pokazala da institucije ne vode potpune i ažurne registre niti objavljuju dovoljno podataka o ugovorima, naknadama, dugovanjima i izvršavanju obaveza koncesionara. Kada koncesijski projekt zahtijeva i prenamjenu šumskog zemljišta, mogućnost javnosti da ostvari uvid u ekonomsku korist projekta, njegove ekološke i društvene posljedice je značajno umanjena dok  skoro da ne postoji.

Na potrebu za jasnijim pravilima ukazuje i slučaj prenamjene zemljišta povezan s rudnikom „Rupice“ u Varešu, projektom koji je izazvao značajnu pažnju javnosti i zabrinutost zbog utjecaja na životnu sredinu i izvorišta vode ali i zdravlja ljudi. Ustavni sud BiH je 2024. godine utvrdio da odluka Vlade FBiH o privremenom korištenju šumskog zemljišta za realizaciju koncesijskog govora nije u skladu s Ustavom BiH jer Vlada nije bila nadležna raspolagati državnom imovinom.

Ta odluka, međutim, nije riješila širi problem informiranja javnosti u pojedinačnim postupcima prenamjene šume i uključenosti u sam proces.

Usvojiti zakone

Kako bi dio informacija o učinio dostupnim, TI BiH je, koji osim podataka o koncesijama, prikazuje i prikupljene podatke o aktima kojima je odobrena, zahvaćenim površinama te obujmu prenamjene po entitetima i godinama, što omogućava pokretanje istinskog javnog nadzora i početak jačanja transparentnosti u ovoj oblasti.

ACT i TI BiH pozivaju nadležne institucije da objavljuju sva rješenja o prenamjeni, podatke o površini, vlasništvu i budućoj namjeni zemljišta, obrazloženje javnog interesa, iznose naknada i obaveze investitora. Građanima i lokalnim zajednicama mora se omogućiti da se uključe prije donošenja odluke, a propisi trebaju utvrditi jasne kriterije za prenamjenu i djelotvoran  nad izvršavanjem obveza.

Osim toga, pod hitno je potrebno usvojiti zakone o šumama Federacije BiH i u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, kako bi se oblast upravljanja šumama u ovom BH entitetu i županiji podvela pod zakonske okvire i usuglasila sa ostatkom BiH.

Pridružite se WhatsApp kanalu Bljesak.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Mostara, Hercegovine, BiH i svijeta. Na kanalu donosimo kratke, izravne informacije i sadržaj koji ne mora uvijek čekati objavu na portalu. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.