Olovo u krvi Varešana: Povećali su referentne pragove kako bi umanjili problem

Priopćenje Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, prema kojem su razine olova u krvi kod 111 testiranih osoba iz općine Vareš posljedica industrijskih aktivnosti i unutar očekivanih granica, izazvalo je snažne reakcije ekoloških organizacija i zabrinute javnosti u Varešu.

"Priopćenje sadrži niz obmanjujućih formulacija i neutemeljenih ocjena, čime se, slučajno ili namjerno, umanjuje ozbiljnost situacije te javnost i mediji navode na pogrešne zaključke", navodi se u reakciji inicijativnog odbora Ekološke udruge "Opstanak" iz Vareša i Udruge građana "Fojničani" iz Maglaja, koji aktivno prate slučaj trovanja olovom u Varešu.

"U prvoj rečenici priopćenja instituta u Zenici navodi se kako "većina ispitanika ima razine olova unutar očekivanih granica za područja s industrijskom aktivnošću". Takva formulacija Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica implicira kako je prisutnost olova u krvi stanovnika Vareša izravna posljedica rudarskih aktivnosti, jer na području općine Vareš trenutačno ne postoje druge značajnije industrijske aktivnosti", navode udruge u svojoj reakciji.

"Istodobno, takva tvrdnja sugerira kako se zabilježene vrijednosti odnose i na profesionalnu izloženost, odnosno kako su testirane osobe, ili dio njih, zaposlene u rudniku, što nije točno. Među testiranima su umirovljenici i djeca, a podaci o razinama olova u krvi stanovnika Vareša zaposlenih u rudniku i pripadajućim postrojenjima nisu javno dostupni. Bez tih podataka ne postoji nikakva stručna osnova za tvrdnju kako su vrijednosti olova u krvi očekivane za područja s industrijskom aktivnošću", dodaju.

Udruge su zabrinute zbog uvođenja novih referentnih pragova u izvješću Instituta - 5 μg/dL za odrasle i 3,5 μg/dL za djecu - bez jasnog navođenja izvora tih pragova i bez pozivanja na važeće domaće propise, smjernice ili metodologiju. "Time se u cijelosti zanemaruju referentne vrijednosti navedene u samim laboratorijskim nalazima, gdje je granična vrijednost definirana na 28 μg/L, odnosno 2,8 μg/dL. Korištenjem viših, novo uvedenih pragova Institut znatno umanjuje opseg problema i broj osoba s razinama olova u krvi iznad laboratorijskih referentnih vrijednosti", tvrde iz udruga.

Inicijativni odbor Ekološke udruge "Opstanak" iz Vareša i Udruga građana "Fojničani" iz Maglaja ponovno naglašavaju kako, prema jasnom i nedvosmislenom znanstvenom konsenzusu, ne postoji sigurna razina olova u krvi. Posebno su ugrožena djeca, kod kojih i niske koncentracije mogu imati ozbiljne i dugoročne posljedice za zdravlje i razvoj. U tom kontekstu nužno je naglasiti kako ni pragovi od 3,5 μg/dL i 5 μg/dL ne predstavljaju sigurne granice, nego pokazatelje povećane izloženosti koji zahtijevaju hitnu reakciju.

Upozoravaju kako pojava i jednoga jedinog slučaja s takvom ili višom koncentracijom olova u krvi predstavlja ozbiljan signal za zabrinutost i potrebu za hitnim mjerama. Činjenica kako je samo u posljednjem testiranju čak 16 osoba imalo vrijednosti iznad toga praga jasno pokazuje kako se ne radi o izoliranom slučaju niti o uobičajenoj pojavi, nego o ozbiljnom javnozdravstvenom problemu koji zahtijeva hitnu uspostavu koordiniranog odgovora nadležnih institucija na svim razinama vlasti.

"Posebno zabrinjava činjenica kako Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica u svojem priopćenju uopće ne spominje dugotrajnu izloženost olovu, koje se taloži u organizmu, niti navodi kako ovi nalazi predstavljaju tek presjek trenutačnog stanja u kratkom zimskom razdoblju. Ključno pitanje ostaje bez odgovora: koliko dugo su stanovnici Vareša izloženi ovom teškom metalu i kakve su kumulativne posljedice takve izloženosti?" kažu u svom priopćenju nicijativni odbor Ekološke udruge "Opstanak" iz Vareša i Udruga građana "Fojničani".

Zbog svega navedenog, od Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica zatražili su potpuna transparentnost i objava cjelovitih rezultata u anonimiziranom obliku, uključujući pojedinačne izmjerene vrijednosti, osnovne demografske pokazatelje (dobne skupine i spol), bez navođenja osobnih podataka, kao i jasno navođenje izvora i metodologije korištene pri interpretaciji rezultata.

"Javnozdravstvena komunikacija mora biti precizna, nedvosmislena i utemeljena na znanosti i zakonima, a ne na neodgovornim i neprofesionalnim formulacijama koje, namjerno ili nenamjerno, relativiziraju stvarno stanje i rizike na koje nalazi nedvosmisleno upućuju. Budući kako je mnoštvo zdravstvenih stručnjaka utvrdilo da se u slučaju Vareša radi o kroničnoj izloženosti olovu, odnosno kroničnom trovanju, te kako uzrok još uvijek nije jasno utvrđen, tvrdnja da je sve "unutar očekivanih granica" trebala bi, u najmanju ruku, rezultirati ostavkama odgovornih, kako u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, tako i u ministarstvu nadležnom za njegov rad", zaključuju u svojoj reakciji inicijativni odbor Ekološke udruge "Opstanak" iz Vareša i Udruge građana "Fojničani" iz Maglaja.