Od bombardera do nafte: Rat ostavlja ogroman ugljični otisak
Sukob na Bliskom istoku, osim humanitarnih i sigurnosnih posljedica, ima i ozbiljan utjecaj na okoliš i klimu, upozoravaju stručnjaci u analizi za AFP.
Od velike potrošnje goriva vojnih zrakoplova i brodova do požara na naftnim postrojenjima, rat generira znatne emisije stakleničkih plinova i širi opasne zagađivače.
Vojne operacije i emisije
Američki i izraelski bombarderi, kao i ratni brodovi u Perzijskom zaljevu, troše ogromne količine goriva, što dodatno povećava emisije koje doprinose klimatskim promjenama.
Uz to, logistika održavanja vojske – od opskrbe do smještaja – zahtijeva velike količine energije, često iz fosilnih goriva.
Procjene pokazuju da ratovi imaju ogroman klimatski otisak. Primjerice, rat u Gazi generirao je oko 33 milijuna tona CO₂ ekvivalenta, dok je rat u Ukrajini uzrokovao više od 300 milijuna tona dodatnih emisija.
Napadi na energetsku infrastrukturu
Sukob se proširio i na ključne energetske točke, uključujući Hormuški tjesnac – jednu od najvažnijih ruta za transport nafte i plina.
Napadi na rafinerije, skladišta i tankere dovode do požara i ispuštanja toksičnih plinova, što ima dugoročne posljedice za okoliš.
Stručnjaci upozoravaju da zapaljena naftna postrojenja proizvode gust dim i štetne tvari koje zagađuju zrak, vodu i tlo.
Globalni učinci i klimatske dileme
Rat je izazvao i rast cijena energije, što dodatno komplicira klimatske politike. Pojedine vlade suočene su s pritiskom da ublaže mjere smanjenja emisija kako bi zaštitile građane od visokih troškova.
S druge strane, rast cijena fosilnih goriva može ubrzati prijelaz na obnovljive izvore energije i elektrifikaciju.
Rizik za ljude i prirodu
Napadi na naftnu, vojnu i energetsku infrastrukturu šire toksične kemikalije i povećavaju rizik od onečišćenja.
Stručnjaci upozoravaju da su stotine oštećenih postrojenja u regiji potencijalni izvor zagađenja, posebno u osjetljivom području Perzijskog zaljeva.
