Očuvanje i obnova vlažnih staništa pitanje je očuvanja života na planeti

Od rijeka do jezera, preko močvara i laguna, vlažna staništa su kritična za opstanak ljudi i prirode. Ipak, prema Izveštaju o životu na planeti svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF, dozvolili smo da od 1970. godine izgubimo trećinu svjetskih vlažnih staništa, koja nestaju tri puta brže nego šume, navedeno je u propćenju WWF-a.

Uz slogan ''Cijeni, čuvaj, obnovi - voli'', ovogodišnji Svjetski dan vlažnih staništa upozorava na važnost vlažnih staništa i poziva lidere na hitnu zaštitu, očuvanje i obnovu jezera, rijeka, močvara i tresetišta. Eksploatacija, devastacija i ustaljen način upravljanja rijekama, ulaganje u štetne projekte i kontinuirana primjena već utvrđeno štetnih praksi moraju da postanu prošlost, kako bi se otvorila vrata za primjenu rješenja zasnovanih na prirodi.

''Moramo da očuvamo i obnovimo ključna slatkovodna staništa širom regije. Park prirode Hutovo blato prepoznat je kao jedno od najvećih zimovališta ptica na području Europe te je iznimno bogato raznolikim životinjskim i biljnim vrstama, od kojih su pojedine i endemske. Zbog toga je i uvršten na Ramsarov popis važnih močvarnih staništa, a to je prepoznao i UNESCO 2001. godine. Ovo posebno ugroženo područje kao jedinstven prirodni fenomen nestaje pod pritiskom rada hidroelektrana i zahvata na njegovim vodotokovima. Močvarna područja, tresetišta, močvare, bare i ostala vlažna staništa važan su element u smanjenju onečišćenja, povećanju sigurnosti od suša i ublažavanju posljedica klimatskih promjena. Ipak, istinski ćemo ga zaštititi samo ako napustimo neodržive prakse i povećamo ulaganja u obnovu slatkovodnih sustava, koji su nam ključni saveznici u borbi protiv klimatskih promjena'', ističe Zoran Mateljak iz WWF Adrije.

Pročitajte još

Čapljina: U Hutovu blatu tabletima i mobitelima love ptice i biljke

UN je prošle godine proglasio početak Desetljeća obnove ekosistema. Riječ je o globalnoj inicijativi sprječavanja, zaustavljanja i uklanjanja štete nanesene ekosustavima, ali i poziv svima da budu dio generacije obnove i glasovi za zaštitu staništa koja nam pružaju izvor pitke vode, hrane, ali i podršku u aktivnostima bitnim za rast i razvoj zajednica koje su u suživotu sa njima.

Prvi Svjetski dan vlažnih staništa obilježen je potpisivanjem Ramsarske konvencije 1971. godine, u istoimenom gradu u Iranu. Tada je preko 160 država potpisalo Konvenciju o zaštiti močvarnih područja od međunarodnog značaja, naročito kao staništa ptica močvarica. Sam Dan Ramsara obilježava se od 1997. godine, a Bosna i Hercegovina je jedna od zemalja potpisnica Konvencije i u njoj se nalaze 3 Ramsarska područja.