Najšumovitija zemlja koja ne brine o šumama

''Šume su najvažniji prirodni resurs u BiH, ne radi toga jer predstavljaju značajan izvor drvne sirovine, nego što svojim višefunkcionalnim djelovanjem pozitivno utječu na skoro sve sfere života ljudi. Šume su jedan od uvjeta opstanka čovjeka na planeti zemlji. Iako svijest o značaju šuma globalno raste, i dalje se nastavlja uništavanje šuma širom planete, radi egoizma i kratkoročne koristi pojedinaca ali i pojedinih država'', kaže dekan Šumarskoj fakulteta Univerziteta u Sarajevu prof. dr Ahmet Lojo u izjavi za Fenu povodom Svjetskog dana šuma koji se obilježava 21. ožujka.

Ubrzan nestanak

''U svijetu postoje snažne inicijative i mehanizmi za očuvanje prirode, samim tim i šuma, nažalost, uspješno se provode samo u bogatijim državama, uglavnom u državama Europe. Označavanje dana šuma, voda, planina, samo su neki od načina jačanja svijesti o značaju šuma'', kaže Lojo.

Navodi da se prema podacima FAO u izvještaju o stanju šuma (The State of the World’s Forests 2020), u razdoblju 2010 -2020 godina, godišnje uništava oko 4,74 milijuna hektara šume, uglavnom radi pretvaranje u poljoprivredno zemljište. Značajno povećane akumulacije stakleničkih plinova u svijetu, uzrokovano je uništavanjem šuma, odnosno smanjenjem mogućnosti apsorpcije CO2 u organske spojeve biomase, što dodatno utječe na proces zagrijavanja planete.

Klimatske promjene i globalna povezanost svijeta jako štetno utječu na šumske ekosustave odnosno ubrzavaju proces nestanka šuma u pojedinim dijelovima svijeta.

''Uvećanje brojnosti štetnih organizama, njihovo globalno širenje kao invazivnih vrsta je sve izraženije. Neke europske vrste drveća su u velikoj opasnosti da nestanu. Jedino čovjek svojim djelovanjem može uticati na zaustavljanje tog negativnog procesa. Svjedoci smo da se to i dešava promjenama energetskih politika u razvijenim zemljama, ali to svakako nije dovoljno'', rekao je.

Najšumovitija u Europi

Na pitanje gdje je u tom kontekstu Bosna i Hercegovina, Lojo odgovara uz navođenje podataka da od ukupne površine Bosne i Hercegovine na šume otpada 56,7 posto površine, dodatno oko 6 posto su šumska zemljišta gola ili obrasla vegetacijom šibljaka.

''Iz ovih podataka proizlazi da Bosna i Hercegovina spada u red najšumovitijih zemalja u Europi, čemu možemo zahvaliti postojanje stabilnih izvora i bogatstvu pitke vode u BiH.  Međutim stanje tog našeg bogatstva je loše, a našom slabom (ne)organizacijom čuvarske službe, protupožarnom zaštitom, materijalnim kapacitetima i iscjepkanošću sustava nadležnosti, čitaj odgovornosti, realna je opasnost da dođe do katastrofalnih gubitaka šuma u budućnosti'', kaže dekan Šumarskog fakulteta.

Ističe kako se o tom resursu slabo brinemo.

Pročitajte još

Pronađeno okamenjeno stablo staro 20 milijuna godina

''Više se vodi računa o tome koliko novca treba oduzeti od šume (sektora šumarstva), a ne o potrebama za ulaganja u njih, a koje  su upravo ogromne. Šume nisu zaštićene na adekvatan način. U i sa šumama izgleda, može da radi tko šta hoće uz odgovarajući podršku lokalnih politika. Nedostatkom Zakona o šumama u FBiH ali i nepoštivanjem već postojećih propisa, kojima se sprečava uništavanje šuma, svrstavamo se u red zemalja koje iskorištavaju prirodne resurse na neodrživ način'', ocjenjuje Lojo.

Bez zakona

Navodi da Federacija BiH od kraja 2009. godine nema Zakona o šumama, dok RS ima Zakon o šumama.

''Nepostojanje nikakvog propisa na razini BiH koji bi uređivao nužna pitanja kao na primjer pitanje monitoringa zdravstvenog stanja šuma i provođenje mjera integralne zaštite šuma, ima za posljedicu teško stanje i gubljenja ovog najvažnijeg prirodnog resursa čime je čovjekov život u BiH ugrožen. Posljedice još uvijek ne osjećamo, ali u skorijoj budućnosti bi mogli itekako'', upozorava Lojo te uz opasku kako će mnogi reći: „šta ovi ko bajagi naučnici opet razglabaju i plaše narod“ daje poruku - da se zapitaju što je s vodom na izvoru Bosne, da li je za piće, da li je obilna kao prije, šta je razlog.

''Najlakše će biti optužiti vlast, šumare i političare, a šta je sa nama 'građanima'. Odakle tone smeća na izletištima nakon vikenda, divljih deponija, kako to da imamo brojne šumske požare u proljeće..?'', kaže na kraju razgovora dekan Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu prof. dr Ahmet Lojo uz poziv da nadležne institucije svih razina vlasti, obrazovne institucije, udruženja građana, korisnici šuma-poduzeća, mediji i građani na prigodan način obilježe sutrašnji Međunarodni dan šuma i  daju svoj doprinos u podizanju svijesti o značaju tog prirodnog resursa.