Grad tvrdi da zna zašto su posječena stabla, ali iz Grada začuđeni

Kad se javnost koliko-toliko digla na noge, Grad Mostar pojasnio je zašto su se posjekla stabla kraj nekadašnjeg hotela Ero. No, čini se, kako ni u Gradu nije svima jasno što se tamo dogodilo.

Iako oni koji bi u Gradskoj upravi trebali biti nisu o tome obavješteni, Grad je izvijestio kako je glavnim projektom izgradnje četverotračne prometnice u Ulici Ante Starčevića predviđeno uklanjanje postojećeg drvoreda, kao i postojeće javne rasvjete jer se istočni rub prometnice uvlači u postojeći trotoar.

Vrijednost stabala

''Izvođač je pristupio izvođenju ove faze radova kako bi osigurao dovoljnu širinu postojeće prometnice te kako ne bi došlo do obustave prometa prilikom izgradnje razdjelnog pojasa, što je sljedeća faza radova, priopćeno je iz Gradske uprave Mostara. U razdjelnom pojasu se gradi nova javna rasvjeta i cilj je da ulica što kraće bude bez rasvjete, a obzirom da je ona i magistralna prometnica, da ne dolazi do obustave prometa. Također, glavni projekt sadrži hortikulturno uređenje kojim je, između ostalog, predviđena sadnja novih stabala'', poručili su iz Gradske uprave Grada Mostara.

Kada će se posaditi nova stabla i koje vrste, nije navedeno, no naš zakon nije na strani stabala.

Nekada davno, kada se poštovalo gradsko zelenilo pravilo je da ako sječu stabla na javnoj površini traži privatna tvrtka, ona mora obeštetiti javnu instituciju koja je vlasnik stabla, u ovom slučaju Grad.

Obeštećenje stabla se radi tako što vještak šumarske službe izvšri procjenu stabla.

Procjena vrijednosti stabla se vrši na osnovu estetske vrijednosti, zdravstvenog stanja i opće vrijednosti; koliko je stablo ugrožena biljna vrsta, koliko ih ima u populaciji...

Primjerice, jedinična cijena se uzme kao početna cijena i uzme se cijena koliko vas je sa sadnjom koštalo stablo, recimo da je jedinična vrijednost 258 KM sadnja stabla sa svim pratećim radovima nabavkom i prijevozom... i onda dođete do podatka da se množi s brojem godina stabla.

Zdrava stabla

Recimo stablo pedeset godina puta 258, ako se radi o zdravom stablu sve množite s 1,5, ako se radi o zaštićenoj biljnoj vrsti množi se s 2,5, ako je riječ o endemu i rijetkoj biljnoj množi se s 4, ako se radi zaštićenom stablu, spomeniku prirode, množite sve sa 10, pa cifra izađe 150 tisuća maraka za jedno stablo.

Dakle ide se od stanovišta koliko košta jedno stablo košćele staro 60 godina (koliko su bila stara stabla košćele ispred Hotela Ero) da se kupi, prenese, posadi i takvi zahvati su mogući, ali ne i kod nas...

Vrijednost stabla ne pada sa starošću, vrijednost narušavaju oboljenja, oštećenja mehanička, biološka razgradnja debla, i takve stvari umanjuju vrijednost, ako je stablo zdravo što je starije to je vrjednije.

Stabla ispred Hotela Ero su bila zdrava rekao je Bojan Spasojević viši stručni suradnik za zelene površine pri Odjelu za gospodarstvo, komunalne i inspekcijske poslove Gradske uprave, koji navodi kako nije bio upoznat da će doši do uklanjanja drvoreda.

''Ja sam ostao začuđen uklanjanjem stabala ispred Hotela Ero jer su bila zdrava. Moram istaknuti da je drvored kod pošte bio jedan od lošijih. Stabla lipa su bila jedna od lošijih u gradu i četiri do pet puta im je rađeno skraćivanje krošnje. Ona su stara oko 50-60 godina i ranije su bili apeli da se zamijeni taj drvored, no mene brine hoće li se ikada posaditi'', rekao je Spasojević za Bljesak.info.

Stabla ispred nekadašnjeg Hotela Ero su uredno održavana i prije nekoliko godina skraćivane su im krošnje, a po riječima Spasojevića ranije su imali pritužbe na ova stabla košćele, jer ''ptice dolaze jesti plodove i prljaju'', pa se zbog toga tražilo uklanjanje stabala.

Stablo za stablo

''Te pritužbe nisu opravdane da se posječe stablo'', rekao je Spasojević, koji nije dao suglasnost za rezanje ovih stabala, jer inače njegov odjel daje tu suglasnost, kao i za svako drugo rezanje s javne površine, a sječu radi centar za životnu sredinu.

Sudeći po načinu na koji su stabla oborena, a po riječima očevidaca to je bilo mučenje stabala gdje su radnici bagerima udarali stabla dok nisu pala, mala je vjerojatnost da je centar za životnu sredinu tako srušio stabla.

Inače, naši zakoni ne idu na ruku stablima niti zelenim površinama u gradu, gdje stoji da
investitor može izvršiti uklanjanje stabala, ako je to stavio u projekt?!

No kada ukloni stabla s javne površine mora nadoknaditi porez vrijednosti samog stabla i samu sadnju vlasniku stabla (Gradu Mostaru), mora posaditi novo stablo, ne tu ali negdje drugo u istoj vrijednosti, da bi ostao isti broj stabala u gradu.

Gledajući prijašnje prakse, stabla i zelene površine zbog privatnih potreba za betonizacijom nestaju, a nova stabla i nove hladovine građani još uvijek ne vide, a ako se ovakva praksa nastavi neće ni vidjeti.