Mještani snimili užas na delti Neretve: Dolazi iz Hercegovine, bez upozorenja
Ekološki problem koji već godinama opterećuje južni dio Hrvatske dobiva novi, zabrinjavajući nastavak. Naime, deponij Ada u Čapljini, u neposrednoj blizini rijeke Neretve, nastavit će s radom, i to legalno, još sedam godina. Odluka je to federalnog Ministarstva okoliša Federacije BiH, koju je potvrdila i sama ministrica Nasiha Pozder prilikom nedavnog posjeta Pločama.
Riječ je o smetlištu koje se nalazi uz samo korito rijeke, a dijelom i unutar njega, bez nepropusne podloge, bez sanacije, bez reciklažnih sustava. Plastični i drugi otpad s ove lokacije lako završavaju u Neretvi, osobito za kišnih razdoblja, te potom dolaze do hrvatskog teritorija , ušća Neretve i dalje, do Jadranskog mora, i to ‘bez ikakvog upozorenja, bez prethodne konzultacije s hrvatskim institucijama’, ističe Morski.hr.
Delta Neretve u Hrvatskoj jedno je od ekološki najvrjednijih područja. Od 1993. godine uvršteno je u međunarodni Ramsarski popis močvara od međunarodnog značaja te je dio europske ekološke mreže NATURA 2000, čiji je cilj očuvanje ukupne biološke raznolikosti održivim upravljanjem i praćenjem stanja ciljanih vrsta i staništa.
No, umjesto zaštite, ovo područje iz dana u dan prima otpad iz BiH, uključujući plastiku, fekalije i procjedne vode. Pritom je u cijelom ovom slučaju i dalje otvoreno pitanje kako reagira hrvatska država? Prema mišljenju stručnjaka, Hrvatska kao članica Europske unije ima ne samo pravo već i obvezu reagirati na prekogranično zagađenje, piše Morski.hr.
“Republika Hrvatska, kao članica EU, ima zapravo pravo i obvezu prijaviti prekogranično zagađenje, aktivirati bilateralna tijela, tražiti hitnu i trenutačnu implementaciju jasno postavljenog plana upravljanja slivom Neretve i zaštititi interese svojih građana, okoliša i gospodarstva. Vrijeme je da se nešto učini, brzo i učinkovito”, kaže Nebojša Jerković iz Ekološko-ronilačkog kluba Malo more.
Udruga ERK Malo more dokumentirala je za i stvarno stanje na terenu snimkama koje zorno prikazuju posljedice neadekvatnog zbrinjavanja otpada na deponijima smještenima uz riječne tokove. Fotografije prikazuju velike količine otpada – uglavnom plastične boce i ambalažu – razasute među granjem i vegetacijom uz rijeku. Posebno zabrinjava što se otpad jasno vidi i na samoj površini vode.
