Klimatske promjene ugrožavaju najvažnije svjetske usjeve
Klimatske promjene i rast temperature zraka mogli bi ugroziti do trećine globalne proizvodnje hrane, pokazuje novo istraživanje objavljeno u utorak u časopisu ''Nature Food''.
Istraživači sa Sveučilišta Aalto u Finskoj analizirali su utjecaj budućih promjena u temperaturi i oborinama na uvjete uzgoja 30 ključnih poljoprivrednih kultura diljem svijeta, prenosi Anadolija.
Smanjenje površina
Prema studiji, rastuće temperature značajno će smanjiti površine pogodne za uzgoj osnovnih usjeva poput riže, kukuruza, pšenice, krumpira i soje, koji osiguravaju više od dvije trećine svjetske energetske vrijednosti iz hrane.
Regijama na nižim geografskim širinama prijete daleko ozbiljniji učinci nego onima na srednjim i visokim širinama. Ovisno o razini zagrijavanja, do polovice poljoprivredne proizvodnje u tim područjima moglo bi biti ugroženo zbog nepovoljnih klimatskih uvjeta, što bi dovelo do značajnog smanjenja raznolikosti usjeva.
Sara Heikonen, doktorandica koja je vodila studiju, naglasila je da bi gubitak raznolikosti usjeva drastično smanjio izbor dostupne hrane za uzgoj, dodajući: ''To bi ugrozilo sigurnost hrane i otežalo osiguravanje dovoljne količine kalorija i proteina.''
''Tropske korjenaste kulture, poput jama, koje su ključne za prehrambenu sigurnost u siromašnijim regijama, kao i žitarice i mahunarke, posebno su ranjive. U podsaharskoj Africi, koja bi bila najteže pogođena, gotovo tri četvrtine trenutne proizvodnje moglo bi biti ugroženo ako globalno zagrijavanje prijeđe 3°C'', rekla je Heikonen.
Regije na srednjim i visokim geografskim širinama
Nasuprot tome, regije na srednjim i visokim geografskim širinama vjerojatno će zadržati produktivne površine i povećati raznolikost usjeva, pri čemu bi, primjerice, kruške mogle uspijevati i u sjevernijim područjima.
Matti Kumu, viši autor studije, upozorio je da bi, iako bi klimatski uvjeti mogli biti povoljniji, zagrijavanje moglo donijeti nove štetnike i ekstremne vremenske prilike, što bi dodatno otežalo situaciju.
''Ako želimo osigurati naš prehrambeni sustav u budućnosti, moramo istovremeno ublažiti klimatske promjene i prilagoditi se njihovim učincima'', rekla je Heikonen.
''Čak i ako su najveće promjene u ekvatorijalnim regijama, svi ćemo ih osjetiti kroz globalizirani prehrambeni sustav. Moramo djelovati zajedno kako bismo riješili ove probleme'', dodala je.
