Klima ne može čekati

Unatoč pandemiji covida 19 svijet ne možekoe odgađati poduzimanje hitnih mjera protiv klimatskoga zatopljavanja i uništavanja prirode koji prijete ljudskome zdravlju, upozorili su u ponedjeljak vodeći medicinski časopisi u uvodniku bez presedana, piše Hina.

“Zdravlje je već promijenjeno pod utjecajem povećanja globalne temperature i uništenja prirode”, pišu glavni urednici dvadesetak uglednih časopisa, među kojima su Lancet, British Medical Journal i National Medical Journal of India.

Uz povećanje temperature od približno 1,1 Celzijeva stupnja, posljedice na ljudsko zdravlje već su velike.

“Više temperature već su uzrokovale povećanje broja slučajeva dehidracije i bubrežnih problema, malignih bolesti kože, tropskih zaraznih bolesti, mentalnih problema, komplikacija u trudnoći, alergija i smrtnosti, kao i kardiovaskularnih i plućnih bolesti”, naglašava se u uvodniku. Ne smije se zaboraviti ni pad poljoprivredne proizvodnje, što koči napore u borbi protiv neuhranjenosti.

A te posljedice, koje još teže pogađaju najranjivije (manjine, djecu, najsiromašnije zajednice…) tek su na početku, upozorava se u uvodniku.

Povećanje temperature za 1,5 Celzijev stupanj – što bi se moglo dogoditi oko 2030., prema izvješćima stručnjaka Međuvladinog panela o klimatskim promjenama objavljenim početkom kolovoza – i stalni gubitak bioraznolikosti “mogli bi uzrokovati katastrofalne i nenadoknadive štete po zdravlje”.

“Unatoč legitimnoj zabrinutosti zbog covida 19, ne možemo čekati da pandemija završi kako bismo brzo smanjili emisiju” stakleničkih plinova, dodaju autori apela, dva mjeseca uoči ključne konferencije o klimi UN COP26, koja će se održati početkom studenoga u Glasgowu.

“Opasnosti koje prijete od klimatskih promjena mogle bi zasjeniti opasnosti koje prijete od bilo koje bolesti. Pandemija covida 19 završit će, ali nema nijednoga cjepiva protiv klimatske krize”, komentirao je šef Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Ghebreyesus u priopćenju, napominjući da nas “svaka mjera poduzeta za ograničavanje emisije stakleničkih plinova i zatopljavanje približava zdravijoj i sigurnijoj budućnosti”.

Podsjećajući na iznose “bez presedana” utrošene tijekom pandemije, medicinski časopisi pozivaju i na znatno povećanje financiranja zaštite planeta te ističu pozitivne učinke.

“Kvalitetniji zrak sam će po sebi donijeti koristi za zdravlje i tako uzrokovati smanjenje globalne cijene smanjenja emisija”, tvrde autori.

Osim povećanja financiranja, autor traže i “temeljnu promjenu organizacije naših društava i ekonomija, kao i našeg načina života”, promjene u sustavu prijevoza, gradova, proizvodnje i distribucije hrane, financijskih tržišta, zdravstvenih sustava i “još mnogo toga”.

“Godina 2021. morala bi biti ona u kojoj će naš planet promijeniti smjer: naše zdravlje ovisi o tome”, istaknula je glavna urednica British Medical Journala Fiona Godlee, jedna od autorica uvodnika, prenijela je Hina.